Nakon što je za vikend nekoliko 18-godišnjaka u zagrebačkoj Dubravi pretukla svog vršnjaka koji je zadobio teške tjelesne ozljede, zanimalo nas je kakvo je stanje u Hrvatskoj s vršnjačkim nasiljem i što kao društvo možemo učiniti da to spriječimo.
U svom odgovoru pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula je da o konkretnom slučaju, zbog zaštite identiteta, ne može govoriti, no otkrila je da je bilo povećanja vršnjačkog nasilja koje pripisuje uglavnom podizanju svijesti i većem broju prijava.
“U 2022. godini, naš je Ured zaprimio 296 prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci što je za 27 prijava više nego u 2021. godini”, napisala je u odgovoru pravobraniteljica za djecu i dodala:
“No, povećanje prijava možemo povezati i s povećanjem senzibiliziranosti za neprihvatljive pojave u društvu i nasilje nad djecom. Zahvaljujući kampanjama, edukacijama i informiranju porasla je razina osviještenosti i osjetljivosti društva na sve oblike nasilja nad djecom pa tako i na vršnjačko nasilje. Percepciji snažnog porasta vršnjačkog nasilja pridonosi i veliki interes medija za navedenu problematiku te želja roditelja da im se obraćaju, što ranije također nije bio slučaj. Stoga, iako bilježimo veći broj prijava za vršnjačko nasilje, ne možemo sa sigurnošću reći da li je to posljedica stvarnog porasta ili veće osjetljivosti za ovu pojavu i prijavljivanja događaja koji ranije nisu bili prepoznati kao nasilje.”
Važnost prevencije, no što to znači?
Naglašava važnost prevencije u kojoj bi trebale sudjelovati razne institucije koje se bave odgojem i obrazovanjem djece. Smatra da se treba poticati razvoj empatije za druge ljude i za vršnjake.
“Ono što je najvažnije u sprečavanju vršnjačkog nasilja je njegova prevencija. Učinkovita prevencija zahtijeva međuresornu suradnju, odnosno zajedničko djelovanje odgojno-obrazovnog sustava, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, policije i drugih sustava, kao i cijele lokalne zajednice. U preventivne aktivnosti spada i razvijanje socio-emocionalnih kompetencija kod djece te razvoj empatije za druge ljude i za vršnjake. Dakle, prevencija je moguća, pitanje je samo koliko je društvo prepoznaje i koliko je spremno izdvojiti sredstava za preventivno djelovanje, što je u konačnici uvijek manji trošak od ulaganja u saniranje posljedica nasilja”, rekla je Pirnat Dragičević.
Također je naglasila da je adolescentska dob posebno razvojno razdoblje u kojem su djeca sklona isprobavati različite rizične aktivnosti te su pod snažnim utjecajem vršnjaka, što sve dovodio i do moguće pojave nasilja među djecom. No, kada do takve pojave i dođe, važno je, kaže, što će odrasle osobe poduzeti te kako će počinitelje nasilja dalje voditi u procesu preuzimanja odgovornosti za ono što su počinila.
Svi trebaju reagirati
Poziva na uključenost roditelja, ali i drugih odraslih osoba iz okruženja djeteta, upozoravanje na rizične faktore za pojavu nasilja.
“Pri tome je roditeljsko ponašanje iznimno važno, no ne i jedino u životu i odrastanju djeteta koje dijete kopira i na koje se ugleda. Stručnjaci iz djetetovog okruženja trebali bi uočiti najsnažnije rizične faktore za pojavu nasilnog ponašanja kod djeteta te poduzeti potrebne mjere i aktivnosti, s ciljem otklanjanja ili ublažavanja nepovoljnih faktora u životu djeteta te jačanja i osnaživanja poticajnih i zaštitnih faktora. Kada se neko dijete učestalo ponaša nasilno, to je znak da smo kao pojedinci, društvo i zajednica već puno toga propustili u djelovanju”, istaknula je pravobraniteljica i dodala:
“Važno je da se svako vršnjačko nasilje prepozna i ono emocionalno i fizičko, te ono na društvenim mrežama te da se na njega primjereno reagira zakonskim mjerama i stručnim intervencijama.
Djeca do 14 godina, prema našim nacionalnim propisima, nisu kazneno i prekršajno odgovorna te se u takvim slučajevima najčešće poduzimaju obiteljsko pravne mjere. Kada je počinitelj nasilja maloljetnik (osoba od 14 do 18 godina) i kad počinjeno djelo ima težinu kaznenog djela, primjenjuje se poseban kazneni zakon za maloljetnike – Zakon o sudovima za mladež. Kad je i sam počinitelj nasilja dijete, odnosno osoba mlađa od 18 godina, kažnjavanje nije primarni cilj, već je to prihvaćanje odgovornosti i posljedica za svoje ponašanje. Zato se prema djeci i maloljetnicima treba što češće primjenjivati restitucija, kao alternativni način rješavanja sukoba i kaznenih djela koja daje dobre rezultate i za pojedince, ali i za cijelu zajednicu. No, u slučaju kada alternativne i odgojne mjere ne daju rezultata, uvijek ostaje mogućnost kažnjavanja maloljetnika koji počini kazneno djelo. Kad je riječ o odraslim počiniteljima kaznenih djela na štetu djece, a pogotovu nasilja nad djecom i seksualnih delikata na štetu djece, godinama upozoravamo na preblage kazne.”
Na kraju je naglasila još jednom koliko je važno da zajednica prepozna potrebu provođenja sveobuhvatne prevencije i poduzima znanstveno utemeljene i učinkovite preventivne aktivnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!