Mladi povjesničar Adrian Cvitković govorio je u N1 Studiju uživo o svom interesu za Vukovar. On kaže kako nema poveznice s tim gradom, osim one da mu je otac bio dragovoljac Domovinskog rata, ali kako je njegov interes za ovaj grad, točnije za bitku za Vukovar, toliki da je fakultet upisao samo kako bi mogao pisati diplomski o tome.
Interes za bitku za vukovar krenuo je, kaže, 2005. sa serijalom “Heroji Vukovara”. “Vrlo često kažem da sam fakultet upisao samo zbog diplomskog, da mogu napisati diplomski o Vukovaru”, govori.
Na pitanje po čemu je bitka za Vukovar posebna, on kaže da je to fenomen obrane koji se izučava i na stranim vojnim učilištima popu West Pointa.
“Voljom i željom za slobodom i obranom svog doma se može prkositi svakoj logici i zdravom razumu pa je i obrana izdržala 87 dana. Tu je i osjećaj zajedništva, ujedinjenosti protiv tog zla koje je snašlo branitelje i stanovnike. Često pričamo o obrani grada, ali uvijek zaboravimo da je bilo više od 15000 civila u gradu, više od 2500 djece u skloništima i podrumima”, govori.
Dodaje i da se ustalila brojka od 1800 branitelja koji su branili Vukovar od agresije, ali kroz svoje istraživanje je, kaže, došao do zaključka da se broj branitelja počeo problematizirati nakon same bitke.
“Otprilike jest ta brojka 1800 ljudi, ali zanimljiv je podatak Sekretarijata za obranu koji kaže da obrana Vukovara raspolaže s 400 ljudi”, govori on.
VEZANE VIJESTI
“Vrlo mi je razumljivo i logično da nisu svi bili u istom trenutku u tom gradu. Ima puno žrtava i u mjesecu rujnu kad nisu sve skupine dragovoljaca ni došle u grad. Moj je zaključak da je u svakom trenutku taj broj bio manji od 1800. Teško je pobrojati sve neprijateljske postrojbe koje su napadale Vukovar i Bogdanovce. Kad sve pobrojimo dolazimo do brojke do 30 do 50 tisuća vojnika koji su konstantno napadali grad, a širem okruženju bilo ih je i 80 tisuća”, objašnjava.
Na pitanje je li u bilo kojem trenutku bilo moguće pobijediti u ovoj bitci i jesu li branitelji bili svjesni toga kaže kako je odgovor da jedan od branitelja grada na Dunavu, pokojni Marko Babić kada je rekao da bi prvi otišao iz grada da je znao koja je tehnika na drugoj strani. “Je li bilo šanse za pobjedu? Vjerojatno je, ali za to su potrebna puno detaljnija istraživanja. S ove točke gledišta, smatram da se Vukovar u tom trenutku nije mogao braniti. On je bio strategijska točka otpora u tom trenutku i najjednostavnije rečeno – kupovao je vrijeme ostatku Hrvatske da se pripremi i naoruža. Znam da se vode polemike je li se Vukovar mogao obraniti i spriječiti okupacija grada, ali mi govorimo iz današnje perspektive, a treba se staviti u perspektivu 1991. godine”, govori Cvitković.
Prema njegovim riječima, ključni trenutak u popuštanju obrane grada bio je pogibija Blage Zadre u Borovu 16. listopada 1991. “Tu se taj pad već mogao naslutiti. Što se tiče Sajmišta, gdje su bile najintenzivnije borbe, tu bi se pad dogodio i puno ranije da nisu došli HOS-ovci. Sva ispomoć kroz deseti mjesec je dolazila od ljudi koji su bili u Vukovaru, nemojmo zaboraviti, Vukovar je od 1. listopada bio u potpunom okruženju. 2. studenog Lužac, 10. studenog Bogdanovci i tu se vidi kraj, on je došao 18. studenog, a ja tvrdim 20. studenog. Još dva puna dana se držao. Pozdravljam odluku da ovo bude praznik, ali smatram da Vukovar ne bi trebalo obilježavati 18. studenog. Zbog Škabrnje koja ima veći udio žrtava prema broju stanovnika. Ta bitka za grad je izgubljena, ali imamo problem s nestalima. Kako ćete roditeljima objasniti da im je sin poginuo 19.11. ili 20.11.? Kako, ako je sve bilo gotovo 18.11.? Intenzivne borbe su vođene u Borovu naselju, branitelji su pružali otpor i do 20.11. Branitelji Borova su podnijeli i najveći teret, za njih barem, da se obilježava dan ili dva kasnije”, kaže.
Cvitković kaže kako je u osnovnoj školi učenje u Vukovaru smješteno u osmi razred.
“Ono što me veseli je da su učenici upoznati s Domovinskim ratom i prije nego što to službeno radimo, ali taj Domovinski rat uvijek dolazi na kraju osmog razreda i uvijek je problem što se to obradi tek toliko, na brzinu… Kad bi se tu nešto moglo promijeniti… Kad govorimo konkretno o Vukovaru, mislim da su dobra inicijativa dvodnevni izleti, da se učenici upoznaju s onim što su doživljavali branitelji i stanovnici grada”, govori.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!