Predsjednik Visokog kaznenog suda RH Željko Horvatović poslao je prije nekoliko dana pismo ministru pravosuđa Damiru Habijanu u kojem ga upozorava da tom sudu kronično nedostaje sudaca. Zbog toga se gomilaju neriješeni predmeti, a Horvatović je uvjeren kako bi zapošljavanju novih sudaca pomoglo povećanje plaća. Razgovarali smo s pravnim stručnjacima o ovom gorućem problemu u domaćem pravosuđu.
Predsjednik Visokog kaznenog suda u pismu Habijanu čije je detalje objavio Jutarnji list tvrdi da su dodatno opterećenje stvorile izmjene Zakona o kaznenom postupku iz 2022. prema kojima drugostupanjski sud, ako smatra da prvostupanjsku presudu treba ukinuti i nakon što je ona već jednom bila ukinuta, mora sam provesti raspravu i donijeti presudu. Visoki kazneni sud zbog te izmjene u dijelu predmeta mora voditi i rasprave, što ih dodatno usporava u radu.
Traži se više sudaca
Zbog sve većeg pritiska posla, Horvatović od ministra traži da Visokom kaznenom sudu, umjesto predviđenih 15 sudaca, odobri zapošljavanje njih 20. Da bi sudska vijeća toga suda mogla funkcionirati potrebno je, tvrdi, 15 sudskih savjetnika umjesto sadašnjih 8.
U završnici pisma za suce svoga suda traži veće plaće od sadašnjih. Plaće sudaca na Visokom kaznenom sudu su, piše Horvatović, identične kao na uskočkim odjelima županijskih sudova pa županijski suci nisu motivirani za profesionalno napredovanje.
“Stoga smatram da bi rad sudaca ovog suda trebalo adekvatno vrednovati kako bi ovaj sud i time privukao da se na natječaj jave najkvalitetniji sudački kadrovi”, piše Horvatović ministru.
O ovom problemu razgovarali smo s iskusnim pravnim stručnjacima, koji, uglavnom, smatraju da Visoki kazneni sud nije bio ni potreban.
Sloković: Trebaju nam iskusniji suci
Odvjetnica Jadranka Sloković kaže da je osnivanje Visokog kaznenog suda bilo pogrešno.
“Ako je trebalo nešto popraviti trebalo je povećati broj sudaca Vrhovnog suda RH, pa ne bismo bili u ovakvim problemima. Nedostaje nam ljudi s iskustvom”, rekla nam je Sloković, koja ukazuje i da sudovanje u žalbenim postupcima, odnosno drugostupanjsko sudovanje, nije isto kao ono na prvom stupnju. Zato po njezinom mišljenju suci koji nisu radili drugostupanjske predmete ni ne znaju kako u provoditi te postupke, kako čitati spis, kako utvrđivati činjenice. Moraju se razvijati da bi to znali, dodaje.
“Vrhovni sud je imao optimalni sastav. Možda se nismo uvijek slagali s njihovim odlukama, ali su one bile dobro obrazložene. I evidencija sudske prakse je dobro funkcionirala, ništa nije iskakalo, odnosno nije se u istim slučajevima zauzimao drugačiji pravni stav”, podsjeća Jadranka Sloković.
Predugi postupci na Visokom kaznenom sudu
Sada, po mišljenju iskusne odvjetnice, žalbeni postupci u kojima odlučuje Visoki kazneni sud traju predugo.
“Nadan Vidošević se već dvije godine i osam mjeseci nalazi u istražnom zatvoru a još uvijek nema odluke u njegovom predmetu. Kako je to moguće”, pita se odvjetnica Sloković primjećujući kako suci Visokog kaznenog suda očito imaju problem s vremenom rješavanja slučajeva.
“Ne znam jesu li uopće ustrojili sudsku praksu”, navodi i ističe kako činjenica da se nitko nije javio na posljednji natječaj za suce Visokog kaznenog suda dokazuje da se u takvim okolnostima očito nitko ne želi baviti tim poslom. A to je, uvjerena je, jedan od najtežih poslova.
“Visoki kazneni sud je eksperiment koji neće dobro završiti”, poručuje odvjetnica Sloković.
Nobilo: “Prelijevanje iz šupljeg u prazno”
Odvjetnik Anto Nobilo očekivao je da će doći do ovakve situacije na Visokom kaznenom sudu.
“Glavni razlog za osnivanje Visokog kaznenog suda bila je preopterećenost sudaca Vrhovnog suda RH. Već sam tada rekao da je to samo prelijevanje iz šupljeg u prazno i da će se i suci Visokog kaznenog suda preopteretiti. Sada smo u istoj situaciji u kakvoj samo bili i s Vrhovnim sudom”, primjećuje Nobilo.
Po njegovom mišljenju rješenje bi bilo u proširenju sastava Vrhovnog suda s još 10 do 20 sudaca. “Ovako nismo napraivli ništa. Zbog duljine postupaka okrivljenima su ugrožena ljudska prava”, navodi Nobilo i ukazuje na još jedan problem što ga imaju okrivljenici protiv kojih se vode dugotrajni postupci.
Problemi zbog predugih žalbenih postupaka
“Okrivljenicima protiv kojih se vode dugi žalbeni postupci iako su na prvom stupnju oslobođeni krivnje neke banke zatvaraju račune jer im, zbog činjenice da su pod kaznenim postupkom, predstavljaju reputacijsku štetu”, govori nam Nobilo.
Na kraju komentara o situaciji s Visokim kaznenim sudom odvjetnik Nobilo zaključuje: “Mislim da nam je sud poput Visokog kaznenog suda nepotreban. Mi imamo tradiciju Vrhovnog suda. Sada kao rješenje vidim spajanje Visokog kaznenog suda i Vrhovnog suda unutar kojeg bi predsjednik raspoređivao pojedine slučajeve. Znali smo da će od ovog problema doći no, iskreno, nisam mislio da će to biti tako brzo”, rekao nam je odvjetnik Nobilo.
Visoki kazneni sud osnovala je politika
Ovu goruću pravosudnu situaciju komentirao je i Rafael Krešić, koji je bio sudac, a sada je odvjetnik. Uvjeren je da do ovoga ne bi došlo da Visoki kazneni sud nije osnovan po političkoj odluci.
“Kada se radi po političkim odlukama rješenja su obično podređena nekim drugim ciljevima i onaj tko ih uvodi ne razmišlja o posljedicama. Sama odluka o osnivanju suda ovakve nadležnosti bila je odlična ukoliko bi ta institucija bila kapacitirana i opremljena da izvrši svoje zadaće. Uska grla koja je htio riješiti onaj tko je donio tu odluku nije uspio, jer nije ekipirao novi sud”, primjećuje Krešić.
Strankama se ništa nije promijenilo
“Sad više nemamo gužvu na Vrhovnom sudu RH nego na Visokom kaznenom sudu. Suce se omalovažava, a strankama se zapravo nije ništa promijenilo. Nije problem u tim sucima, već je to sve problem Visokog kaznenog suda”, tvrdi Krešić.
Na pitanje gdje vidi rješenje, odnosno bili trebalo ukinuti Visoki kazneni sud kako to sugeriraju neki pravni stručnjaci, odgovara: “Ako se u to ušlo, korak unazad sada bi bio kontraproduktivan. Treba ovaj sud popuniti s dovoljnim brojem sudaca prema mjerilima koja sigurno postoje”.
Pitali smo i ministra Habijana kako planira riješiti problem Visokog kaznenog suda. On tvrdi da se u međuvremenu sastao s predsjednikom Visokog kaznenog suda, te da su razgovarali o unaprjeđenju rada suda.
Novi suci, službenici i plaće
Habijan objašnjava da je Ministarstvo već predvidjelo popunjavanje Visokog kaznenog suda za ovu i prošlu godinu s pet sudačkih mjesta. Ne komentira, međutim, činjenicu da se na posljednji natječaj nitko nije javio.
“Ministarstvo kontinuirano, sukladno iskazanim potrebama sudova, odobrava popunjavanje sudačkih mjesta. S navedenom praksom, nastavit će i u narednom razdoblju”, poručuje.
Podsjeća i da su na osnovu izmjena Zakona o plaćama i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika porasle plaće sudaca na Visokom kaznenom sudu. “Prema podacima iz Centraliziranog sustava zapošljavanja prosječna plaća na Visokom kaznenom sudu u prosincu 2023. iznosila je 3.057,33 eura neto dok je prosječna plaća sudaca na Visokom kaznenom sudu za travanj iznosila 3.439,20 eura neto.
Uz to, Ministarstvo kontinuirano daje suglasnosti za zapošljavanje službenika i namještenika. Tijekom 2023. i 2024. godine Visokom kaznenom sudu dano je sedam suglasnosti za zapošljavanje, a reformom sustava plaća koja je na snagu stupila u travnju ove godine, značajno su porasle plaće službenicima i namještenicima na sudovima”, poručuju iz Habijanovog ministarstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!