Nakon novog femicida u Zagrebu pitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić je li izmjena Kaznenog zakona u koji je u travnju ove godine femicid uvršten ka posebno kazneno djelo polučila uspjeh. Jesu li te izmjene zakona dovoljne?
“Prerano je davati ocjene o učinku zadnjih izmjena Kaznenog zakona s obzirom da još uvijek nemamo niti jedan slučaj pravomoćne sudske presude za novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe.
No, već godinama ističemo da izmjene kaznenog i drugih represijskih zakona same po sebi neće nužno doprinijeti rješenju problema. Zakonodvanom represijom uvijek se adresiraju posljedice nasilja, u ovom slučaju ubojstva, a ne uzorci. Prevencija je tu posredna, a ne direktna”, smatra pravobraniteljica Ljubičić.
To nije dovoljno
Prema njezinim riječima drugi ključni problem je to što zakonske izmjene ne prate sustavno prikupljanje podataka, stručne i dubinske analize sustava ni strateški dokumenti izrađeni od strane struke.
“Oni bi trebali osigurati održivost i potrebnu društveno arhitekturu za provedbu izmijenjenog zakonodavstva ali ih nema. Na posljedice takvog pristupa, koje registrira i prvo GREVIO izvješće za RH, već godinama upozoravam. Rezultat takvog načina borbe protiv rodnog utemeljenog nasilja redovito su niske kazne koje se u RH i dalje izriču gotovo uvijek uvjetno i u okviru zakonskih minimuma”, upozorava pravobraniteljica.
Nužna edukacija
Ističe kako društveni mehanizmi koji bi adresirali uzroke ovako brutalnog nasilja, što se manifestira u društvu općenito, a ne samo prema ženama, jest prvenstveno sustavan pristup obrazovanju na svim društvenim razinama.
“Nužna je edukacija o pogubnosti kulture nasilja koju trenutno živimo pa onda i rodno utemeljenog nasilja kao jednog od oblika nasilničkih društvenih obrazaca ponašanja. Nedostaje ustrojen učinkovit sustav ranog sprječavanja nasilja, odnosno stručne pomoći i podrške obiteljima u problemima kroz sustav socijalne skrbi, a posebice je vidljiv deficit obrazovanja i edukacije struke, odnosno policije, pravosuđa i državnog odvjetništva o rodno utemeljenom nasilju”, ponavlja pravobraniteljica.
Tužne brojke
Ukazuje da se broj kaznenih djela među bliskim osobama u razdoblju od osam godina učetverostručio – s nešto preko 2.000 evidentiranih djela u 2015., došli smo na preko 8.000 ovih djela u 2023. godini. Broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno se gotovo prepolovio – sa skoro 14.000 u 2015., na ispod 8.000 u 2023. godini.
“Kao vrlo zabrinjavajući trend u 2023. po prvi put, otkad statistički pratim pojavnost nasilja nad ženama i među bliskim osobama, bilježim kako je broj evidentiranih kaznenih djela pretekao broj evidentiranih prekršaja. Prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno – 7.675, a kaznenih djela među bliskim osobama – 8.460. Stoga na temelju prakse i višegodišnjih analiza zaključujem kako od svih metoda suzbijanja rodno utemeljenih nasilničkih ponašanja, represivne mjere i metode uvijek predstavljaju kratkoročna rješenja s vrlo ograničenim učinkom – a nerijetko i kontra-učinkom – jer se isključivo bave posljedicama nasilja”, ukazuje Višnja Ljubičić.
Ustroj sustava
“Naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji zapravo nije ustrojen tako da učinkovito adresira i uklanja uzroke nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, već se isključivo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku i kažnjavanje.
Za razliku od represije, svi oblici obrazovanja i edukacije, odnosno preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima, predstavljaju kvalitetnija i dugoročnija rješenja jer se bave uzrocima, a ne posljedicama nasilja te su stoga garant uspješnog suzbijanja, ali i iskorjenjivanja ove vrste nasilja”, zaključuje pravobraniteljica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!