U Hrvatskoj se tradicionalno prvi tjedan u mjesecu listopadu obilježava kao Dječji tjedan. O dječjim pravima i porastu vršnjačkog nasilja u Novom danu razgovarali smo s pravobraniteljicom za djecu, Helencom Pirnat Dragičević.

“Broj maloljetnih počinitelja vršnjačkog nasilja porastao je za 10%, međutim znamo da nisu prijavljeni svi slučajevi. To ostavlja posljedice na djecu. Nasilje je prisutno u svim ustanovama u kojima djeca borave pa i u školama. Pored fizičkog nasilja, prema našim prijavama, najčešće je psihičko i verbalno nasilje te elektroničko ili virtualno nasilje putem društvenih mreža i Whatsapp i Viber grupa”, rekla je pravobraniteljica.

Nasilno dijete je nesretno dijete

Pirnat Dragičević ističe da je nasilno dijete – nesretno dijete, a pojasnila je i kako treba postupati u školama kada se prijavi nasilje.

“Dijete ako ima odnos povjerenja s roditeljem, reći će to roditeljima. Roditelji se moraju obratiti školi. Ako je nasilje u razredu, treba se obratiti i razredniku. Stručni suradnik u školi može odrediti radi li se o vršnjačkom sukobu ili nasilju. Zato postoje stručne osobe u školama”, kazala je Pirnat Dragičević i nastavila:

VEZANA VIJEST

Svako peto dijete žrtva nasilja, svako treće putem društvenih mreža

Vijesti

15. ruj 2022 0

Vijesti

15. ruj 2022 0

“Uzrok je često emocionalna nezrelost dijeteta, ali treba znati da je nasilno dijete nesretno dijete, radi se o nekoj dubljoj, složenijoj, ugrožavajućoj pozadini. Dječje nasilje ne nastaje preko noći. Treba uočiti već i prve simptome. Važno je prepoznavanje tog nasilja, ali važno je da škola provodi preventivne programe, nenasilno rješavanje sukoba, škola mora napraviti sigurno okruženje za svu djecu.”

“Svaki oblik nasilja ostavlja dugoročne posljedice za dijete, jako je važno da ne ostane samo u tome, da mu se pruži pomoć i podršku. Može doći do teških ishoda za dijete koje je žrtva. U najgorim slučajevima, može doći do suicidalnih misli. Dobivamo signal, dijete šalje porke koje mi odrasli moramo primijetiti, i nastavnici i roditelji. Na vrijeme treba započeti rad s tim djetetom. Problem vršnjačkog nasilja predstavlja problem škole u cjelini. Treba pružiti podršku i djeci koja su počinitelji i žrtvama, ali i promatračima nasilja”, istaknula je pravobraniteljica.

Krizna vremena se odražavaju na djecu

U ukupno 923 osnovne škole u Hrvatskoj radi 455 stručnih suradnika psihologa. Je li to problem?

“Vidim to kao problem, ali u školi postoje i druge struke koje mogu raditi s djecom. Problem je ako škola nema ni pedagoga ni psihologa. Važno je i imati psihologa koji neposredno rade s djecom u kriznim situacijama. Ne mogu se pomiriti s time da netko traži pomoć u privatnoj praksi. Država bi trebala ekipirati stručne radnike u svim školama. Sva djeca u Hrvatskoj moraju imati besplatnu psihološku pomoć. Potrebno je pružiti i dodatnu edukaciju. To je važno zbog cjeklokupnog mentalnog zdravlja djece. Krizna vremena izravno ili putem roditelja, uvijek se odražavaju na djecu”, zaključila je Pirnat Dragičević.