Sabor danas zasjedanje nastavlja raspravom o Izvješću predsjednika Vlade RH o održanim sastancima Europskog vijeća.

Hrvatski sabor danas očekuje dinamičan dan, nakon zastupničkih govora na slobodnu temu, raspravit će Izvješće premijera Andreja Plenkovića o održanim sastancima Europskog vijeća u prvoj polovini godine, a nakon toga i prijedlog da Kazimira Bačića razriješi dužnosti ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, a da za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja imenuje Renata Kunića.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zastupnicima je pričao o nizu sastanaka Vijeća u borbi protiv koronavirusa.

Naveo je i koliko doza cjepiva je u Hrvatsku stiglo, koliko ljudi je pocijepljeno, ali i koliko je donirano drugim državama. U Hrvatskoj je trenutno 1,3 milijuna neupotrebljenih doza cjepiva.

Nova faza – stvaranje radnih mjesta

Premijer je u Izvješću naglasio kako je Europsko vijeće na svakom sastanku raspravljalo o pandemiji, a o tome svjedoči i niz aktivnosti koje su provođene. Istaknuo je kako je Hrvatska do danas osigurala, 3,8 milijuna doza, procijepljeno 46,2 posto odraslog stanovništva, ali, kako kaže, na žalost smo ispod ambicije od 50 posto do 1. srpnja s obzirom da postoje otpori ka cijepljenju i zato trebamo postići zajedničke napore kako bismo potakli ljude na cijepljenje.

“Europsko vijeće na svakom sastanku je imalo posebnu točku dnevnog reda, posvećenu borbi protiv pandemije i podršci znanstvenicima. To je praktično bio najbrži i najveći kolektivni istraživački pothvat u povijesti”, naglasio je.

“Želimo da, koristeći i digitalnu covid-potvrdu, omogućimo što lakše kretanje ljudi, a vodimo i računa da, bez visoke stope cijepljenih, teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, teško pobijediti virus. Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje”, rekao je Plenković.

Plenković je ponovio kako je Vlada mjerama i potporama očuvala radna mjesta, a da sada prelazi u novu fazu – stvaranje radnih mjesta.

Govorio je i o ulasku Hrvatsku u eurozonu. “Provodimo niz politika, naš krajnji rok za krajnji rok ispunjavanje svih kriterija bit će ožujak iduće godine. Očekujem da bismo kroz dvogodišnji staž u europskom tečajnom mehanizmu dva bili spremni za članstvo u eurozoni 2023.”, rekao je.

“Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone. 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto”, kazao je.

Ostavština Plenkovićeve druge Vlade zauvijek

Teme koje su dominirale na sastancima Europskog vijeća su bile koronavirus, funkcioniranje jedinstvenog tržišta, digitalne zelene tranzicije, sigurnosne politike unije, migracije te teme odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, južnim susjedstvom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.

Socijalni sastanak na vrhu Europskog vijeća u Portu je rezimirao da je u vrijeme pandemije uloga države uz asistenciju sredstava Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana, kazao je premijer te dodao kako možemo biti zadovoljni zato što smo uspjeli spriječiti gubitak radnih mjesta.

Plenković je rekao da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na “putanju rapidnog smanjenja javnog duga”.

Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj…

“Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija, kazao je između ostalog o planovima i dodao kako ćemo ući u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona… To će biti ostavština naše druge Vlade zauvijek”, rekao je premijer.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.