Andrej Plenković danas sudjeluje na #ACFrontPage raspravi u organizaciji Altantskog vijeća, nestranačke organizacije koja potiče američko vodstvo u svijetu i partnerstvo sa saveznicima u oblikovanju rješenja za globalne izazove. U sklopu #ACFrontPage serije događaja koja služi kao platforma za ideje globalnih vođa, premijer govori o ruskoj invaziji na Ukrajinu kao izazovu za Europu i Zapadni Balkan. Poseban naglasak se stavlja na hrvatski ulazak u eurozonu i Schengen kao izvor inspiracije za države Zapadnog Balkana i Ukrajinu.
Frederick Kempe, predsjednik i CEO Atlantskog vijeća, otvorio je ACFrontPage događaj kojeg je najavio kao platformu za globalne vođe, dok je Plenkovića predstavio kao važnog sugovornika zbog uloge premijera države koja je postala potpuno integrirana članica EU-a nakon pridruživanja eurozoni i Scehngenu. “Jedinstvo Ukrajine i euroatlantskih parnera je ključ uspješne ukrajinske priče. Hrvatska igra ključnu ulogu na Zapadnom Balkanu u zagovaranju euroatlantskog puta te regije. Nadamo se da će Hrvatska nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u poticanju europskog angažmana i dijaloga između ključnih akera diljem Zapadnog Balkana”, rekao je Kempe.
Dijalog s Plenkovićem moderirala je članica Izvršnog upravnog odbora Atlantskog vijeća i bivša državna podtajnica SAD-a za globalna pitanja, Paula Dobriansky.
Plenković je rekao koliko povijest Hrvatske podsjeća na situaciju u Ukrajini danas: “Posljednji put kad sam bio na Atlantskom vijeću je bilo prije sedam godina u ulozi potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i vođe Delegacije za odnose s Ukrajinom. Danas se javljam iz Vukovara, grada heroja koji je bio uništen u Domovinskom ratu 1991. godine, gradu simbolu za Hratsku, iz kojeg se mogu povući brojne paralele s Mariupoljem. Hrvatski pogled na situaciju u Ukrajini je time vrlo jasan – moja Vlada je bila brza i artikulirana u osuđivanju ruske agresije i u solidarnosti prema Ukrajini. Primili smo 22 000 izbjeglica u Hrvatskoj, dobro su integrirani. Djeca idu školu, a zbog sličnosti jezika još im je lakše jer se nalaze u slavenskoj zemlji. Pružili smo i vojnu pomoć što ćemo nastaviti raditi u budućnosti”.
“Tektonske promjene za globalnu sigurnost koje su započele prije godinu dana imale su ogromne posljedice. To se dogodilo u kontekstu ponavljajućeg scenarija koji smo vidjeli na Olimpijadi 2008. s ruskom invazijom na Gruziju, a prošle godine sa zimskim Olimpijskim igrama i agresijom na Ukrajinu. Mislim da je za zapadne lidere ovo važno kao lekcija u prepoznavanju prijetnji za globalni sustav upravljanja. Moramo napustiti politiku naivnosti jer su posljedice utjecale na sve nas, ne samo za Ukrajinu koja je primarna žrtva. U poziciji smo da je svaka politika koju smo vodili bila pod utjecajem pretvaranja hrane, enegerenata i ostalih stvari u oružje. Ovdje je ključna riječ održivost – održivost Ukrajinaca da se odupru, zapadne pomoći i zapadnih vlada da odgovore na izazove s kojima se suočavamo”, naglasio je Plenković.
Na pitanje smatra li da Europa kao cjelina čini dovoljno i očekuje li daljnje sankcije, Plenković odgovara: “Mislim da je jedinstvo EU-a nešto bez presedana. Mi smo se već 24. veljače 2022. sastali u večernjim satima u formatu Europskog vijeća. Svi smo sjeli na avion i istoga dana odletjeli u Bruxelles. Moja je Vlada održala sjednicu i izrazila podršku Ukrajini. To je nešto bez presedana, tako ujedinjeno nastupiti i s time moramo nastaviti. Kao netko tko je na čelu zemlje koja je prije 30 godina sama sebe branila bez oružja ilegalnim uvozom oružja jer smo bili pod međunarodnim sankcijama, gledam situaciju podrške Ukrajini uz devet paketa sankcija, financijsku, vojnu, humanitarnu pomoć i konstantan polkitički fokus… S tog stajališta, mislim da smo pokazali solidarnost kakvoj nismo svjedočili prije. Ne vidim da bi moglo doći do razilaženja u stajalištima zemalja EU-a u ovom pogledu. Mislim da je naša ujedinjenost i jača i nema tonova u našim zemljama da se podijeli naše jedinstvo”, zaključuje premijer.
Zapadne zemlje trebaju iz ruske agresije na Ukrajinu izvući pouku i napustiti politiku “naivnosti” prema Ukrajini, kazao je u intervjuu za think-thank Atlantsko vijeće (Atlantic Council) hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši kako je većina “razumnih” političara u Hrvatskoj čvrsto na strani Ukrajine.
U razgovoru za washingtonski think-thank putem videoveze Plenković je istaknuo kako ne vidi u javnim sferama europskih zemalja izraženu tezu o podjeli odgovornosti između zaraćenih strana.
“To su vrlo minorni glasovi i uglavnom orkestrirani iz Moskve”, istaknuo je Plenković.
Protivnici obuke ukrajinskih vojnika snosit će odgovornost
Upitan da pojasni kontekst hrvatskog nesudjelovanja u misiji EU-a za vojnu pomoć Ukrajini (EUMAM), Plenković je kazao kako u Hrvatskoj “postoje političke snage, stranke, koje se pripremaju za parlamentarne izbore (…) i koriste baš svaku priliku da budu protiv vlade”.
Naglasio je kako bi hrvatski doprinos toj misiji predstavljao samo “vrlo, vrlo simboličan dio (od ukupne) naše vojne pomoći koju smo dali Ukrajini”.
“Tih 54 (zastupnika) koji nisu htjeli podržati snose tu odgovornost i imat će ju još jako dugo. Nećemo oklijevati da ih podsjetimo na vrlo loše povijesne odabire”, poručio je Plenković.
“To su unutarnji elementi, ali budite sigurni da su parlamentarna većina, vlada, većina razumnih političara i ljudi u Hrvatskoj čvrsto uz Ukrajinu i nastavit će biti”, dodao je.
“Moderni suverenizam”
Upitan da pojasni koncept “modernog suverenizma”, za koji je više puta rekao da ga zagovara, Plenković je pojasnio kako su Hrvati osjetljivi po pitanju suvereniteta, neovisnosti i utjecaja drugih aktera jer je Hrvatska tek u 90-ima stekla neovisnost.
“Moja je poanta da smo pridruživanjem NATO-u, EU-u, Schengenu i eurozoni – davanjem dijela suvereniteta nadnacionalnoj razini – postali jači, zaštićeniji, globalno i u Europi utjecajniji”, kazao je Plenković, dodajući da na taj način Hrvatska “efikasnije” ostvaruje svoje strateške ciljeve.
Žica na granici nije opcija
Po pitanju kontrole ilegalnih migracija, Plenković je naglasio kako je Hrvatska puno uložila u sofisticirani nadzor granica te se protivi izgradnji fizičkih barijera na granici sa susjednim zemljama koje nisu u EU-u.
“Naša opcija nije gradnja žica, zidova, bodljikavih žica na granici s BiH, Srbijom i Crnom Gorom. Želimo surađivati s njihovim policijama kako bismo spriječili ilegalne migracije”, kazao je Plenković.
U tom je kontekstu napomenuo kako je to važno i zato što su u BiH Hrvati konstitutivni narod, a fizičke bi barijere bile “štetne za bilateralne odnose (sa BiH)”.
Napomenuo je i kako je Hrvatska “najveći, najiskreniji prijatelj BiH u EU-u” te je izrazio nadu da će nova vlada izmijeniti izborni zakon kako bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata na izborima za člana predsjedništva.
“Hrvati su (na zadnjim izborima) suspendirali pluralizam i svi podržali jednu kandidatkinju i svejedno ju (Borjanu Krišto) nisu uspjeli izabrati”, poručio je Plenković.
Više informacija o #ACFrontPage događaju više možete pročitati ovdje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare