Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na obilježavanju Dana antifašističke borbe istaknuo da je ove godine Vlada nositelj organizacije i obilježavanja tog državnog praznika te da će tako biti i u budućnosti, a poručio je i kako burno vrijeme rata treba sagledati u svoj njegovoj složenosti.

“Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u ime Vlade u povodu Dana antifašističke borbe ovdje u šumi Brezovica. Premda je ovaj praznik uspostavljen još 1991. godine na inicijativu predsjednika Tuđmana. Od ove godine Vlada je nositelj organizacije i njegovog obilježavanja, kao što i priliči državnom prazniku, i tako će biti i u budućnosti”, rekao je hrvatski premijer Plenković u govoru na središnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica pokraj Siska.

Podsjetio je kako je Hitlerova Njemačka na početku ljeta 1941. godine ovladala većim dijelom Europe te je započela svoju bezumnu i zločinačku politiku u kojoj je ubijeno oko šest milijuna europskih Židova te da je u Hrvatskoj nakon okupacije Jugoslavije uspostavljen “kvislinški režim NDH”.

Hrvatska u odnosu na broj stanovnika imala najmasovniji pokret otpora u Europi

“U stvarnosti Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupacijsku zonu, dok su veći dio Dalmacije, Gorskog kotara i Primorja pripojeni Italiji nakon što su ih vlasti NDH ustupile fašističkoj Italiji, te su doneseni i rasni zakoni protiv Židova i Roma, te Srba”, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je prije 80 godina u brezovačkoj šumi 70-ak boraca, uglavnom Hrvata, osnovalo prvi sisački partizanski otpor. “Među njima je bio i mladi Janko Bobetko, koji će 90-ih postati general HV-a i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga”, naglasio je premijer.

Dodao je kako je partizanski pokret u Hrvatskoj brojio 7000 pripadnika u kojem su bili i brojni hrvatski Srbi. “U proljeće 1943. ovladao je najvećim dijelom Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, što je dovelo do osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), koja je nasuprot NDH postalo najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, i kojoj je suvremena Hrvatska nasljednica”, rekao je Plenković.

Ističe kako su ZAVNOH-om postavljeni temelji hrvatske samobitnosti, što je kasnije omogućilo na prvim slobodnim izborima 1990. godine demokratsku potvrdu Hrvatske. “Pod sastavom Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske djelovale su postrojbe nacionalnih manjina, Židova, Čeha, Talijana, Mađara, te čak njemačkih Folksdojčera, što je također bio jedinstven slučaj u Europi”, naglasio je Plenković.

Istaknuo je i snagu hrvatskih partizana, gdje su od čak 26 postrojbi njih 11 bile iz Hrvatske. “Već u svibnju 1944. godine odlukom ZAVNOH-a formalno je u današnjim granicama utemeljena Federalna Država Hrvatska što je imalo dalekosežan politički i povijesni značaj za sudbinu i budućnost Hrvatske”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska u odnosu na broj stanovnika imala najmasovniji pokret otpora u Europi. “Prošle godine obilježili smo 25. godišnjicu velebne pobjede u Oluji i Domovinskom ratu, tada sam rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije opravdanje za nedjelo”, kazao je premijer.

Totalitarni režim u Jugoslaviji iznevjerio antifašiste

Dodao je da, neovisno o zaslugama hrvatskih partizana, to burno vrijeme sagledamo u svoj njihovoj složenosti. “Tu ponajprije mislim na poratne zločine JNA nakon izručenja kraj Bleiburga, odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, što je traumatično za brojne obitelji, i što je produbilo pogubne podijele u poratnoj Hrvatskoj”, naglasio je Plenković.

Naglasio je i kako je totalitarni režim u Jugoslaviji iznevjerio antifašiste, a što se potvrdilo i u slamanju Hrvatskog proljeća. “Tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika, poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke crkve, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te je mnoge od njih spasio od smrti”, rekao je Plenković uz negodovanje okupljenih sudionika.

Zatvoriti još žive podjele u društvu

Plenković je poručio da je došlo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu. “Samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikad potrebnije jedinstvo za suočavanje s izazovima pred nama. Danas napokon imamo slobodnu demokratsku Hrvatsku, članicu EU-a i NATO saveza, čiji su temelji u demokratsko izraženoj volji građana i pobjedi branitelja u Domovinskom ratu, a to podrazumijeva i vrijednosti antifašizma”, naglasio je Plenković.

Poručio je da nakon pandemije i potresa te u kontekstu sve bržih klimatskih promjena koje će biti daleko najveći izazov za svijet u budućnosti, Hrvatskoj je više nego ikada potrebno jedinstvo i pogled u budućnost. “Stoga je na svima nama da budemo na visini zadataka koji nas očekuje”, zaključio je Plenković.

Ove godine obilježavanje Dana antifašističke borbe organizirala je Vlada, a na svečanost u spomen-parku Brezovicu prvi put došao je i premijer Andrej Plenković. Bio je to prvi zajednički posjet nekom događaju predsjednika Republike i premijera nakon višemjesečnih sukoba, koji su izbili oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.