Premijer Andrej Plenković danas Hrvatskom saboru podnosi Godišnje izvješće o radu svoje Vlade.

“Govorim o godini u kojoj smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini i koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a završavamo je s porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom epidemije”, započeo je svoj govor premijer Plenković.

Godina snažnog oporavka

Podsjetio je i na mjere koje je Vlada poduzela u očuvanju gospodarstva i radnih mjesta.

Dodao je da je ovo godina snažnog gospodarskog oporavka, u kojoj je spojen Pelješki most, dovršen Istarski ipsilon, donesena odluka o nabavi borbenih zrakoplova i ukinute vize za SAD. “Usto, u završnoj smo fazi priprema za ulazak u Schengenski prostor i europodručje. Snažimo položaj Hrvatske u Europi”, rekao je premijer Plenković.

“Povrh globalnih izazova moramo sanirati posljedice razornih potresa, koji su prvo pogodili Zagreb i okolicu, a potom i Banovinu”, rekao je Plenković.

Svjesni svih izazova gradimo solidarnu i pravednu zemlju, vodeći računa da nitko ne ostane po strani, rekao je.

Povećava se minimalac

”U pet godina prosječna je mirovina narasla za 432 kune te je u kolovozu iznosila 2866 kuna. Mi smo obećali povećanje od 5 posto u četiri godine, a unatoč okolnostima dosad smo je povećali za gotovo 18 posto”, rekao je i dodao da “ni to nije dovoljno”.

Kazao je i da je stopa nezaposlenosti s 13,3 posto pala u kolovozu na 7,3 te da je prosječna plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna, a prvi put je 7000 kuna premašila u veljači ove godine.

Najavio je povećanje minimalnog iznosa plaće. “Sutra će Vlada donijeti odluku kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto”, rekao je Plenković.

“Bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u EU”

Govorio je i o ekonomskim pokazateljima. “Nakon što nam je zbog pandemije i globalne recesije prošle godine BDP pao za 8,1 posto, ove godine očekujemo povratak na razinu prije krize. Iako smo očekivali rast od 5,2 posto, nakon uspješne turističke sezone koja još traje i rasta od 16,1 posto u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a od preko 8 posto. Po svim očekivanjima u ovoj godini bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji”, kazao je premijer.

“Da nije bilo pandemije i ekonomske krize naš bi javni dug već za dvije godine bio ispod 60 posto BDP-a. Pritom će proračunski deficit već dogodine biti na razini od 2,6 posto BDP-a”, dodao je.

”Želimo smanjiti broj neriješenih predmeta”

U izlaganju o radu Vlade premijer je spomenuo i teroristički napad na Markovu trgu za koji je rekao da dokazuje “posljedice koje može izazvati dezinformiranje i širenje govora mržnje, za što još uvijek očekujemo odgovore nadležnih institucija”.

Govorio je i o pravosuđu za koje kaže da je cilj povećanje učinkovitosti. “Broj neriješenih predmeta želimo dodatno smanjiti, i to za preko 72 tisuće, kao i trajanje postupaka na županijskim i općinskim sudovima s 283 na 203 dana”, rekao je.

Kaže i da je cilj Vlade iskorijeniti korupciju. “Želimo da kazne budu takve da svi shvate da se korupcija ne isplati”, poručuje i dodaje da je u pripremi i paket zakona usmjerenih jačanju preventivnih antikorupcijskih mehanizama i tijela.

Rekao je da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u schengenski prostor.

Predstavnici Klubova

Kako na izlaganje premijera nema replika, predstavnici Klubova su odmah krenuli na raspravu, a prvi je govorio predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

“Zahvaljujem vam što ste nam omogućili da na sat vremena otputujemo u Švicarsku ili Norvešku jer ovo izvješće ne oslikava realnost života u Hrvatskoj. Od vas sam očekivao da date konkretne odgovore na neke goruće probleme u Hrvatskoj, a vi ste vrlo vješto izbjegli područja na koje vaša Vlada nema odgovore”, kazao je Grbin.

Grbin je kritizirao i stanje u zdravstvu. “Za vrijeme vaše vlade dogodilo se nešto što je bilo gotovo nezabilježeno i u ratna vremena, a to je da su bolnicama obustavljene isporuke lijekova i pitajte one pacijente koji nisu mogli dobiti kemoterapiju na koji način im je unaprijeđena zdravstvena zaštita”, kazao je Grbin.

Uskoro opširnije…