Je li pravi trenutak da u vremenu pandemije koronavirusa prepunom zdravstvene, ali i ekonomske neizvjesnosti jurimo u eurozonu, jesmo li spremni, ispunjavamo li uopće kriterije? Gost Intervjua tjedna Točke na tjedan bio je Zvonimir Savić, premijerov posebni savjetnik i glavni koordinator za provedbu Nacionalnog plana zamjene kune eurom.

Savić kaže: “Nema neke jurnjave i žurbe. Već nekoliko godina traje proces pripreme. Bitno je napomenuti da je Hrvatska izuzetno erozirana, najeroziranije od svih koje još nisu članice europodručja. Još 2017. je prezentirana strategija, 2018. je usvojena. Prije korone smo počeli formalne pripreme. Sad smo najspremniji ikad za ulazak u područje eura.”

Prema njegovim riječima Hrvatska je kriterije za ulazak u europodručje ispunila već odavno.

“Hrvatska je kriterije za Maastricht ispunjavala još 2016. Stabilnost cijena je kriterij koji je bio ispunjavan nekoliko godina, javni dug je padao dinamikom koju su zahtjevali kriteriji, dugoročne kamatne stope su bile dovoljno niske. Kad je došla koronakriza sve države EU-a su ostvarile proračunski deficit. Hrvatska se već ove godine vraća na putanju ispunjenja kriterija iz Maastrichta”, govori dodajući da će pola država EU-a ove godine imati veći deficit nego što je bio prošle godine. Savić ne smatra da je rast javnog duga u vrijeme korone sporan.

Inflacija i koronakriza

“Stopa inflacije od 3,1 koju Hrvatska ima u kolovozu je praktički na razini stope inflacije eurozone”, kaže dodajući da je pola rasta inflacije u eurozoni vezan za rast cijena energija čija se stabilizacija očekuje u narednih godinu dana.

“Ove godine očekujemo 1,7, sljedeće godine 1,6 stopu inflacije”, govori Savić.

Na pitanje je li se Vlada ikako pokolebala i pokušala ponovno razmotriti plan o uvođenju eura kaže: “Ne, baš suprotno. Vlada nije usporila, nego je uvjete koje smo morlai ispuniti ispunila mjesec i pol dana prije roka, za vrijeme najgore epidemije koronakrize. Ona je i pokazala da nam je najbolje što prije ući u područje eura.”

Spremnost na euro

“Hrvatska nikad nije bila spremnija nego sada za ulazak u europodručje i svi uvjeti koji su potrebni su ili ispunjeni ili će se ispuniti kako bi se postigao taj cilj”, kaže Savić.

Savić smatra i da neki argumenti protivnika eura mogu biti dodatni poticaj da se što prije uđe u eurpodručje. Savić kao argumente za prelazak na euro navodi depozite u eurima, velik broj kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima te turizam i broj gostiju koji dolaze iz europodručja.

“Koristi, dugoročne i trajne, koje će hrvatsko gospodarstvo imati od ulaska u europodručje su veće od jednokratnih troškova koje ćemo imati”, govori on.

Govori i kako iza Hrvatske na red za ulazak u europodručje dolaze Bugarska i Rumunjska.

Banke i konverzija

Banke će se svakako prilagoditi, kaže Savić.

“Ulaskom u europodručje se gubi mogućnost troška promjene u euro”, govori Savić koji smatra da će se to građanima sviđati.

“Jako će se paziti da bilo koja konverzija depozita ili štednje ne smije biti takva da ide na štetu građana. Napravit će se zakon o euru, bit će obligatorno napravljen da ne dovede u nepovoljniji položaj građane zbog konverzije. Čak i kad govorimo o fizičkoj konverziji, ona će se jedno vrijeme odvijati tako da mjenjački tečaj bude fiksan. Na to će se paziti i zakonom”, govori dodajući da je dobro što je cijeli niz država nedavno imao konverziju pa imam onjihova iskustva

“U planu je da dvojno iskazivanje cijene krene šest mjeseci prije ulaska u europodručje. Od 1.6.2022. To znači da će na računima biti iskazana vrijednost u kunama, tečaj konverzije i koliko bi to bilo u eurima”, kaže dodajući da će i godinu nakon ulaska u europodručje zadržati to dvojno iskazivanje kako se trenutak konverzije ne bi koristio za nekontrolirano podizanje cijena. Prema njegovim riječima, najveći rizik uvođenja eura je za stanovništvo rizik promjene cijena.

Savić kaže da je najveća mogućnost dizanja cijena kod onih usluga i dobara koja se češće kupuju. “Procjena za Hrvatsku je do 0,5”, kaže objašnjavajući da kava koja sada košta 11 kuna u eurima bi bilo približno 1,46 eura te da bi zbog “zaokruživanja” na dvije decimale pri konverziji neke stvari mogle biti sitno skuplje.

Hrana

Na pitanje mogućim poskupljenjima hrane, s čim su se suočile brojne zemlje pri uvođenju eura kaže: “Što se tiče same hrane i prehrane, tu više utječu eksterni faktori. Ako znate da je danas negdje kava 11 kuna, ona mora biti 1,46 eura. Zakonodavno pratimo šest mjeseci dvojno iskazivanje cijena. Ako to netko zlorabi postojat će mogućnost prijave. Uključit ćemo sve relevantne udruge, HGK… Bojazan postoji, ali učinit ćemo sve da do toga ne dođe.”

“Cilj je da se dinamika rasta plaća zabilježi brže nego što je to inflacija”, govori Savić na pitanje o mjerama Vlade vezanima za moguću inflaciju.

“U ovom trenutku nema potrebe za intervencijom. Ima mnogo zemlja EU-a gdje je stopa mnogo veća”, kaže.

Na  pitanje zašto ne referendum, kaže da smo već “visoko eurizirana država”.

“Kad govorimo o referendumu, imali smo referendum za ulazak u EU. Temeljem toga jasno je navedeno da Hrvatska sudjeluje u monternoj uniji kao država s odstupanjem. A to odstupanje je bilo je nismo tada ispunjavali uvjete za euro. Sada ispunjavamo uvjete”, kaže.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.