Razgovarali smo sa sucima koji su već u tri navrata prolazili sigurnosne provjere. One su opet završile i fokusu javnosti nakon izbora suca Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Postavilo se, naime, pitanje je li ih mogao proći s obzirom na kontakte s nekolicinom osumnjičenika, prije svih sa Zdravkom Mamićem s kojim se sastajao dok je ovaj bio pod istragom.
U koju ste osnovnu školu išli? U koju srednju školu? Koji ste fakultet završili? Gdje sam se školuju djeca? To su samo neka od pitanja što ih agenti Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA-e) upućuju sucima čije sigurnosne provjere provode. Suci tvrde da su one prve provjere koje su prolazili kada su postajali uskočki suci bile najrigoroznije, dok su naknadne, kojima se procjena obnavljala, bile tek nešto blaže.
Od kada traju provjere sudaca?
Inače, sigurnosne provjere sudaca uvedene su u Hrvatskoj još 2010. godine. Tada su ih prolazili samo uskočki suci. Provjere su bile nužne budući da su odabrani suci radili predmete u kojima je optužbu zastupao USKOK.
Za suđenje u takvim postupcima bila su određena četiri najveća županijska suda u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, što znači da su samo uskočki suci na tim sudovima prolazili sigurnosne provjere i to svakih pet godina.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću iz 2015. proširen je krug sigurnosnih provjera. Od tada su ih morali prolaziti i kandidati koji su se prijavljivali za suce Vrhovnog suda RH, a nisu pravosudni dužnosnici, te kandidati koji tek trebaju postati suci.
Suci bijesni zbog provjera
Udruga hrvatskih sudaca tražila je ocjenu ustavnosti tih odredbi smatrajući da ne može tajna služba određivati tko je biti sudac, već je to zadatak Državnog sudbenog vijeća. Ustavni sud tu je argumentaciju odbio u svojoj odluci iz 2018. godine.
Naime, Ustavni sud je zaključio da je postupanje SOA-e samo dio postupka prikupljanja podataka o kandidatima, ali da konačnu ocjenu u postupku imenovanja donosi DSV i da je jedino DSV ovlašten ocijeniti postoji li i ne sigurnosna zapreka za imenovanje određenog kandidata za suca. Radi toga je ocijenjeno da navedene odredbe o sigurnosnim provjerama kandidata za suce koji prvi puta postaju suci, odnosno kandidate za suce Vrhovnog suda koji nisu pravosudni dužnosnici, nisu protuustavne.
Svega par mjeseci nakon te odluke Zakon o Državnom sudbenom vijeću je ponovno mijenjan, te su tada propisane sigurnosne provjere za sve kandidate za suce Vrhovnog suda, a 2022. sigurnosne provjere proširene su za sve suce.
Reagirao je ipak Ustavni sud
Iz Udruge hrvatskih sudaca nastavili su se tome opirati. Predsjednik UHS-a Damir Kontrec javno je, prije nešto manje od dvije godine, pitao kako je moguće da neki sudac ostane raditi na svom sudu ako mu je sigurnosna provjera zapreka da postane sudac Vrhovnog suda RH ili tzv. uskočki sudac.
“Ako postoji sigurnosna zapreka da neka osoba bude sudac Vrhovnog suda ili tzv. uskočki sudac, kako je moguće da ostane sucem na bilo kojem sudu”, pitao je tada sudac Kontrec.
Na kraju je UHS s još dvoje predlagatelja podnijela zahtjev za ocjenom ustavnosti, pa je Ustavni sud RH početkom prošle godine ukinuo odredbe Zakona o DSV-u koje su predviđale sigurnosnu provjeru svih sudaca.
Inače, agenti SOA-e u tom periodu žalili su se upravo na brojnost sigurnosnih provjera koje moraju obavljati, a Ustavni sud je na kraju rekao da se na taj način ne može popravljati loša percepcija sudstva.
Pitanja o imovini, prijateljima, rodbini…
Bilo kako bilo, sigurnosne provjere i dalje prolaze uskočki suci koji nam opisuju da ih osim o školovanju tajni agenti ispituju i o imovini.
“Iako najprije ispunimo obrazac u kojem navedemo svu svoju imovinu, agenti nas dodatno ispituju o nekretninama i pokretninama. Zanima ih, primjerice, i kako su naši roditelji stekli svoje nekretnine. Ja sam imao problem jer je moj otac, u trenutku kada sam prolazio provjeru u kojoj su me to pitali, već bio pokojni. Stvarno nisam znao točno reći kako je došao do stana i zemljišta. Predložio sam zato djelatnicima SOA-e da sve provjere u zemljišnim knjigama. Pa u njih imamo povjerenja, zar ne?”, govori nam jedan uskočki sudac.
Suci s kojima smo razgovarali prisjećaju se kako agenti i nakon razgovora najave da će doći ponovno ukoliko im nešto ne bude jasno.
Izlisti telefonskih poziva i poruka
“Znam da imaju pravo pribaviti izliste telefonskih kontakata, odnosno provjeriti s kim se sve čujemo i dopisujemo. To je dio provjere na koju pristajemo. Sadržaje tih kontakata oni ne vide, no ako uoče poziv ili poruku prema nekoj sumnjivoj osobi mogu pitati za to”, objašnjava nam drugi sudac.
Opisuju i kako moraju odgovarati na pitanja o rodbini i prijateljima. “Prijatelje biramo, ali rodbinu ne možemo”, dodaje uskočki sudac.
Rezultati provjera su tajni
Podsjećamo ih na slučaj jedne sutkinje koja zbog negativnog mišljenja SOA-e nije prošla na Vrhovni sud RH i to navodno zbog kontakta što ga je jedan član njezine obitelji imao s osobom iz krim-miljea. Detalji se ne znaju jer su rezultati sigurnosne provjere tajni i suci ih ne mogu dobiti na uvid.
“O rodbini nas doista puno ispituju, kao i o kontaktima sa stranim diplomatima. Pri tome ih ne zanimaju službeni kontakti, već oni neslužbeni”, pojašnjavaju suci.
Jednog suca pitali su i jesu li mu roditelji rastavljeni, što ga je začudilo budući da je riječ starijim ljudima. Kasnije se ispostavilo da je to agente zanimalo jer su roditelji ovog suca bili prijavljeni na različitim adresama, iako su još bili u braku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare