O smrtonosnim poplavama koje su odnijele najmanje 18 života u BiH te o tome koje korake na razini Unije treba poduzeti kako bi se umanjila šteta od prirodnih katastrofa koje neminovno postaju sve češće i opasnije razgovarali su naša vanjskopolitička urednica Ivana Dragičević i novinar Nove TV Marko Stričević.
Stravični prizori s područja Kiseljaka, Fojnice, Jablanice… Puno je onih u EU-u koji smatraju da je ono što je ona dosad radila na zelenim politikama – previše, a ipak nas ponovno, pogotovo ove godine, klimatske promjene udaraju u lice.
Očekuje li BiH pomoć EU-a i jesu li zelene politike dosad doprinijele da suzbijemo ovakve pojave?
“Postoji EU civilni mehanizam pomoći iz kojeg je Albanija dobila sredstva nakon potresa, a BiH mu je pristupila prije dvije godine”, govori Ivana Dragičević i procjenjuje da će krizna stanja, na ovaj ili onaj način, postati novo normalno.
“Vidjeli smo bujicu u Podgori, vidjeli smo tuču u Bošnjacima koja je oštetila 1500 krovova, 10 godine je od poplava u Gunji koje su bile regionalne. Ako ste promatrali svijet – Azija, Amerika, svugdje je takva vrsta prirodnih katastrofa, ali u onim državama koji imaju nesređenu situaciju, problem upravljanja, leadership i korupcije… Menadžment kriznih stanja i organizacija su ti koji su problematični”, ističe Dragičević.
Mnogi govore o ljudskom faktoru, o sječi šumi upravo kod tog područja, kamenolomu koji nije imao potrebne dozvole...
Kako dizajnirati proračune?
“Teško je gledati gospođu iz Donje Jablanice, zaista zastrašujuće kako netko u sekundi može izgubiti 4-5 članova uže obitelji. To je kao država koja je kao i RH – prošla rat, dolazi jedna nova generacija mladih ljudi i imamo problem odljeva mozgova u države bile on u Europskoj Uniji ili ne. Ja apeliram na dizajn tih politika jer ako govorimo u kontekstu EU-a, postoje smjernice i sve su moguće ideje na stolu, ali pitanje je – kako ćemo mi dizajnirati naše proračune”, fokusira Dragičević.
Branko Bačić je rekao da je od potresa ostalo još 8000 objekata za obnoviti koje su u nadležnosti države i da bi to trebalo biti gotovo do 2035. To je užas. Ako se tebi to zaredaju lokalno slične katastrofe, ti ne možeš tako opstati.
“Da li mi gledamo kako će u budućnosti izgledati naša građevina?, pita se novinarka pa sugerira jedan od mogućih smjerova: “Glavni tajnik OECD-a je na primjeru Novog Zelanda pokušao eksperimentirati s tzv. wellbeing proračunom. Teme poput socijale, zelenog dizajna, budućnosti bile utkane u financiranje. Mi imamo problem u zapadnim društvima s povjerenjem u institucije. Pitanje korupcije je nešto što uništava to pitanje povjerenja i kad na to dodatno još svjedočiš ovakvim prirodnim užasima… Od te zemlje na kojoj mi svi živimo – ne možemo pobjeći.”
Puno se priča o velikim politikama na visokim razinama i to se vrlo teško spušta na niže, građanske razine.
Selo Bošnjaci je u godinu dana imalo tri velike prirodne nepogode. Prvo je imao olujni vjetar prošlo ljeto, nakon toga je došla ogromna tuča i onda suša. Mi imamo propis za samo jednu od tih nepogoda. Zaista nismo dizajnirali proračune da se nose s tom vrstom katastrofa koje očito postaju svakodnevnica.
“Agresija na Ukrajinu i pandemija su nam pokazale te moguće rizike i da je budućnost vrlo plastična. Ekonomski i mentalno posljedice toga utječu na nas i iz njega proizlazi i narušavanje povjerenja”, ocjenjuje Dragičević i dodaje: “Solidarnost susjeda i brojevi telefona za donacije na ekranima ne mogu biti rješenje i naprosto je grozno koliko je to postalo učestalo.”
Pozitivni primjeri
Marko Stričević s Nove TV istaknuo je članice EU-a koje su naučile iz prijašnjih katastrofa i promptno ojačale obranu od poplava:
“Češka je 1997. imala 50 mrtvih u poplavama. Prije 3 godine Njemačka je imala čak 180 žrtava. Ona se već ove godine puno bolje pripremila, od sustava alarmiranja ljudi i toga da ljudi poštuju upute, do organizacije lokalnih zajednice i potpuno novih politika gradnje, korištenje novih materijala, pojačavanje konstrukcija mostova, zgrada, pa i korištenja novih materijala. Dojam je da te zemlje ipak bolje prolaze kroz to – pripremaju infrastrukturu na način na koji Japan prilagođava infrastrukuru u potresima”, rekao je Stričević
Komentirajući poplave kod ogulinskog i karlovačkog područja koje su prouzročile nabujale Dobra, Kupa i Korana, pohvalno je što se sustav digao 10 dana prije.
Ekonomski zeleni model na vrhu agende EK-a
“Jasno, užasno je bitan sustav ranog upozoravanja”, ističe Dragičević ali govori i da je u svim tim procesima nužno da sve uvijek bude transparentno i nekoruptivno jer se iz toga kreira nužna mreža povjerenja.
Početkom studenog nas očekuju saslušanja oko novog povjerenika EK-a vezano uz strukturu EK-a i proširenje Unije.
“Pitanje proširenja Unije sada postaje ogroman i važan resor jer u njega ulazi Ukrajina, a za koji je zadužena slovenska Marta Kos. Pod njega je i nužno staviti taj novi ekonomski zeleni model koji je na čelu agende Europske komisije bez obzira na sve druge krize”, zaključuje Ivana Dragičević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!