O potencijalnim opasnostima za zdravlje nakon izgaranja plastike u osječkom požaru, u Novom danu je govorila profesorica s Geofizičkog odsjeka PMF-a, Zvjezdana Bencetić Klaić. Posebno je zabrinjavajuće što se sagorijevanjem plastike oslobađa velika količina opasnih i štetnih krutih čestica koje udišemo, upozorava.
“Pri gorenju plastike nastaju toksične, štetne tvari koje djeluju na ljudski organizam: disfenoli, stalati, dioksini i furani. Sve te tvari su vrlo nezdrave. Neke tvari djeluju na reproduktivni sustav. Istraživanja pokazuju vezu između raka dojke i raka testisa i povišenih koncentracija aftalata. Dio organskih spojeva disfenola je i zabranjen u EU. Dioksini i furani su vrlo postojani i kancerogeni. Djeluju na imunološki sustav. Nastaju izgaranjem plastike na temperaturama 250-400 stupnjeva. Dakle, kad dolazi do nepotpunog izgaranja. Primjerice, kad u spalionicama otpada svjesno palite plastični otpad, to se zagrijava na temperature 1000 i više stupnjeva pa je šteta daleko manja”, kazala je Bencetić Klaić.
Dodala je da sve ovisi i o tome koliko su osobe bile izložene visokim koncetracijama i kakvo je njihovo zdravlje. “U tom slučaju obična platnena maska štiti vas samo od lebdećih čestica koje su veće od pora na maski, ne i od plinova.”
Najsitnije čestice mogu s vjetrom putovati i 10 tisuća kilometara
Prof. Bencetić Klaić tvrdi da s rezervom treba uzeti prva mjerenja kojima je utvrđeno kako nema znakova onečišćenja zraka ni u naselju Brijest, ni na Trgu Ante Starčevića.
“Na ove dvije mjerne postaje koje postaje u državnoj mreži u Osijeku nije zabilježeno onečišćenje, ali tamo se mjere standardne polutante, lebdeće veličine i još neki drugi sastojci ali se ne mjere produkti izgaranja plastike. Na terenu su ipak službe koje rade preciznija mjerenja. Treba uzeti u obzir da su postaje sjeverno od mjesta požara, a puhao je vjetar južnije. Sigurno bi izmjerili povećane koncetracije da se mjerilo na južnoj strani grada.
Uz plinove koji nastaju nastaju sitne čestike mikroplastike, poput čađe koji lete, te najsitnije mogu putovati i 10 000 kilometara daleko. Koncetracija se naravno smanjuje jer se događa raspršivanje pa koncentracija opada. Nisu iste tvari, ali primjerice saharski pijesak može doputovati čak do Sjeverne Amerike”, istaknula je Bencetić Klaić.
Plastika se neće otopiti, najsitnije čestice završe u tlu, ali i u organizmu, dodaje.
Prof. Bencetić Klaić zabrinjavajućim ocjenjuje požar u pogonu tvrtke Drava International u Osijeku zbog štetnih tvari koje se oslobađaju gorenjem plastike i koje će ostati u tlu ali i završiti u biljkama, životinjama ili ljudskom organizmu.
“Kad god tvar dospije u atmosferu, dijelom ju raznosi vjetar, dijelom se taloži. Ako su lakše mogu putovati daleko. Kad prestane dimjenje kvaliteta zraka će se popraviti. Tvari će se nataložiti najviše u okolici požara. Plastika nije kemijski aktivna, ona se mrvi mehanički na sitnije čestice, kemijski se neće mijenjati. Padanjem oborine dio će se procijediti u dubinu.
Istraživanja su pokazala problem onečišćenosti mikroplastikom u okolišu. Sitnije čestice su i u ljudskom orhganizmu, pojedemo ih hranom, to je veliki problem. Najsitnije čestice će biljke tijekom svog životnog ciklusa usisati. Za razliku od nekih drugih tvari koje su topive u vodi, plastika se neće otopiti. Prilike meteorološke nakon požara sad nisu povoljne jer vjetar nije jak. Nastaje magla a to znači da će onečišćujuće tvari biti pritisnute o tlo. Poželjna je oborina”, rekla je Bencetić Klaić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!