Državno sudbeno vijeće (DSV) na svojim stranciama objavilo je na svojim stranicama životopise i programe rada petero kandidata koji su se javili na javni poziv za novog predsjednika, odnosno predsjednicu Vrhovnog suda.
Riječ je o profesorici zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlati Đurđević, koju na čelu Vrhovnog suda želi predsjednik Zoran Milanović, sutkinji Visokog kaznenog suda Lani Peto Kujundžić, pravnici sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Snježani Rizvan, sucu osječkog Trgovačkog suda Borisu Vukoviću i zagrebačkom odvjetniku Šimi Saviću.
VEZANE VIJESTI
Izdvojili smo neke dijelove programa petero kandidata.
Zlata Đurđević
Kao glavni cilj svog programa Zlata Đurđević ističe “izvođenje pravosuđe iz tranzicijske faze u fazu vladavine prava i uvođenje kulture učinkovitog pravosuđa i vraćanje povjerenja u rad pravosuđa”.
Posebno zabrinajvajuće je, napisala je Đurđević, kontinuirano nepovjerenje građana u rad pravosuđa, kao i ocjene o niskom stupnju kvalitete, učinkovitosti i neovisnosti sudova koje potvrđuju brojna domaća i strana istraživanja, ankete i međunarodna rangiranja.
“Očekivanja građana od izabranih predstavnika državne vlasti prilikom izbora osoba koja će biti predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda su jasna i opravdana te za mnoge građane, kao i za vladavinu prava u Republici Hrvatkoj kao i ugled RH u Europi i svijetu, krajnji je trenutak u kojem država mora preuzeti odgovornost za stanje u pravosuđu i krenuti u njegovo rješavanje. Predsjednica Vrhovnog suda je samo jedna, ali važna poluga u provođenju reforme koja će ostvariti svoje postavljeni ciljevi”, zaključuje Đurđević u svom programu.
Lana Peto Kujundžić
Dosadašnja sutkinja Visokog kaznenog suda u svom programu zalaže se za bolju organizaciju Vrhovnog suda, ali i otvorenost prema javnosti.
“Predsjednik Vrhovnog suda će jedanput godišnje sazivati konferenciju sudaca na kojoj će se raspravljati aktualne teme, ali i povezivati suci iz cijele Hrvatske. Zatražit će se otvaranje sudova za građane i bolja mogućnost prisustva javnosti Od Ministarstva uprave i pravosuđa će se zatražiti poštivanje propisa o togama i obvezati sve suce na uporabu toga na raspravama i sjednicama koje su javne. Vrhovni sud mora imati ulogu povezivanja pravnika, odvjetničke komore, privatnika koji se bave pravom, državnih odvjetnika koji su izabrane osobe, koje štite državu i građane i sudaca, ne ulazeći u nepristranost i neovisnost sudaca pri donošenju odluka, radi zajedničkog stjecanaj znanja, vještina i razmatranja stavova”, navodi Peto Kujundžić.
Snježana Rizvan
Rizvan u svom programu više opisuje tijek karijere i svoju osobnu prošlost.
“Dana 25. 3. doživjela sam tešku saobračajnu nesreću (direktan sudar sa kamionom) što je bila tragedija epskih razmjera, 2. lipnja u Domovinskom ratu ubijen je Zdravko Uvodić moj ujak i više nijo bilo govora o mom odlasku iz ratom uništene zemlje i obitelji”, piše tako Rizvan, a poseban dio je posvetila i svojoj pisaćoj mašini “Biserki”.
“Punih deset godina moja pisaća mašina “Biserka” bila je na MUP-u u Splitu svaki put kad bi došao odgovor iz Ministarstva znanosti kojim bi prihvatili moje argumente i naputkom naložili provođenje istih, ona bi poslala snage MUP-a da mi prestresaju stan i nađu pisaću mašinu na kojoj su pisana pisma. Nakon što je policija odnijela ‘Biserku’ na sigurno, ja sam u ‘strahu od njih kupila u Trogiru tri nove pisaće i nastavila prokazivati njene nezakonite radnje kao glavne tajnice jer mene je život učio i mene je vrijeme učilo da ne okrećem drugi obraz ako nije bilo razloga da me udaraš po prvom”, piše Rizvan.
Kao glavne crte svog programa istaknula je poduzimanje mjera za smanjenje broja neriješenih predmeta i prioritetno rješavanje predmeta koji su određeni kao hitni.
Šime Savić
“Obzirom na vrlo negativnu percepciju javnosti o hrvatskom pravosuđu, predlagat ću i inzistirati da se snažno eksponirani suci klone svakodnevnih medijskih istupanja o svemu, svakome i svačemu, poglavito javnog druženja s osobama protiv kojih se vode različiti sudski postupci i koje prati negativno javno mnijenje. U tom pravcu aktima jasnije urediti ponašanje sudaca u javnosti te protiv onih koji krše uzuse ponašanja pokretati odgovarajuće postupke”, piše u programu Savić.
Naglašava i da je potrebno raditi na reformi pravosuša s gledišta struke i potreba građanstva. “Naime, bez obzira na niz najavljivanih pravosudnih reformi, svaka nova politička opcija nakon demokratskih izbora odusjala je od sveobuhvatne reforme pravosudne organizacije. Treba poduzeti politički neobojenu reformu, s glavnim osloncem na struku i na uzore koje možemo naći u demokratski razvijenim zemljema. U tom pravcu reformske procese treba sustavno isplanirati pod mješovitim vodstvom različitih stručnjaka, odnosno, osim sudaca, odvjetnika i građana, uključiti i niz drugih sudionika i planski osmisliti reformu po svim vidovima rada i organizacije prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka”, navodi Savić.
Boris Vuković
“Kada govorimo o sudstvu u Republici Hrvatskoj, kjlučno je tada da upravo sudovi moraju biti koji će prvi poštivati zakon u svim područjima svoga djelovanja. U toj jednoj običnoj rečenici sažeta je gotova sva težnja i sva nadanja građana Republike Hrvatske prema ispunjenju sna o neovisnom i nepristranom pravosuđu”, piše u uvodu svog programa Vuković.
Kao glavne mjere za poboljšanje stanja u sudstvu navodi borbu protiv korupcije i dosljednju primjenu nulte točke tolerancije na korupciju u sudstvu, vraćanje povjerenja građana u rad sudova, automatsku nasumičnu dodjelu predmeta radi isključenja mogućeg pokušaja utjecaja i zlouporabe, povećanje učinkovitosti rada, otvaranje sudova prema svih korisnicima i građanima te odvajanje sudova od utjecaja politike u svakom segmentu svog djelovanja, kao i prema javnoj kritici.
Cijele životopise i programe rada kandidata možete pronaći OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!