Sav užas prometnih nesreća u ljetnom razdoblju sažeo se prošloga petka u Bjelovaru i okolici gdje je u samo nekoliko sati teško stradalo petoro maloljetnika.
Troje maloljetnika stradalo je na quadu, sve popularnijem vozilu na četiri kotača, koje spada u kategoriju poljoprivrednih vozila. U Bulincu kod Bjelovara sletjeli su s ceste u kanal i udarili u betonski most. Djevojčica koja je upravljala quadom ima ozljede opasne po život, a ni ona niti dvoje njenih suvozača nisu nosili zaštitne kacige.
U samom Bjelovaru istog je dana vozač automobila udario djevojčicu dok je prelazila cestu na pješačkom prelazu. A u trećoj nesreći maloljetno dijete palo je s električnog romobila i udarilo o asfalt glavom na kojo nije imalo kacigu i zadobilo teške ozljede.
Nižu se nesreće…
U Zagrebu je prošle nedjelje poginuo motociklist. U subotu navečer kod Donje Stubice sudarili su se vozači quada i cross motocikla pri čemu je motociklist teško ozlijeđen i u životnoj opasnosti. U petak je kod Koprivnice motociklist poginuo sletjevši s kolnika i udarivši u metalni nosač dalekovoda. Pretprošlog vikenda kod Imotskog je u sudaru poginula starija žena koja se nalazila u prikolici motokultivatora. Od početka lipnja motociklisti su ginuli i kod Rijeke, u Bosiljevu, u Mačkovcu kod Nove Gradiške, dvojica u Glavicama kod Sinja…
Može se tako unatrag kopati po arhivi vijesti iz crne kornike i gomilati brojke poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama koje zaredaju s dolaskom lijepog vremena i toplih dana.
“Više ljudi vani, više prometa”
“Kada dođe ljeto, na cestu izlaze i one vrste otvorenih vozila koje se ne voze zimi – bicikli, romobili, električni romobili, quadovi, motocikli… Zimi se većinom voze automobili koji su zatvoreni i time sigurniji”, kaže nam prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.
Ljeti je, napominje, više ljudi na cesti, puno više aktivnosti odvija se na otvorenom pa je i promet naprosto veći. Osim toga, na cestama i pješačkim stazama sve je više vozila kojih donedavno nije bilo, a sada su vrlo popularna. Mnoga takva voze neiskusni vozači pa se neminovno događa više nesreća.
Husinec nam je objasnio zašto neka od njih ljeti mogu biti vrlo opasna.
Quadovi
“Quad je teško vozilo i potrebno je dosta fizičke snage za upravljati njime. Za razliku od suvremenih automobila koji imaju servo upravljače i meke komande, quad ima – osim onih ekstraskupih modela – isključivo mehaničke komande. Vi mehaničkim upravljačem okrećete prednja dva kotača za što treba uložiti puno snage. Dovoljno je da quad naiđe na nekakvu rupu na cesti ili rubnjak, upravljač se izbije iz ruke, pogotovo ako dijete njime upravlja, pa je nesreća neizbježna. Ova stradala djevojčica u Bjelovaru nije mogla fizički kontrolirati quad jer je bio preopterećen. Na njemu je bilo još dvoje djece i njoj je upravljač bio pretežak da bi njime upravljala kako treba.
Quadovi obično idu 40 kilometara na sati i teški su oko 600 kilograma. Ljudi ih često registriraju kao poljoprivredna vozila jer na njih onda dobivaju poticaje i druge pogodnosti. A ako je vozilo poljprivredno, nije propisano obvezno nošenje kacige. No quad se u našim krajevima ne koristi mnogo u poljoprivredi, koliko u poslovima rendžera i lovočuvara. Naravno, i za zabavu”, napominje ovaj stručnjak.
Električni romobili
“Električni romobil je fantastična stvar, osobno ga puno vozim. No, neki ljudi otišli su korak dalje i počeli voziti električne romobile cestom, usporedo s automobilima. A romobilistu je teško imati pregled situacije na cesti, kao što je i vozaču automobila teško vidjeti romobilistu. On je jedna okomita, vrlo tanka silueta koja se kreće velikom brzinom, praktički bešumno. Električni romobil ima male kotače i za razliku od motocikla jako je osjetljiv na raznorazne rupe i grabe na putu. Ti su romobili sigurni do brzine od 25 kilometara na sat, sve iznad toga je opasno. I nije romobilu mjesto među automobilima. S druge strane, nije mu mjesto ni među pješacima, ali tada dolazimo u sivu zonu jer staze za romobile nisu napravljene. Zakonski propisana brzina je 5 kilometara na sat na pješačkim stazama, ali tolerira im se vožnja i do 10 kilometara na sat, što je malo brže od hoda čovjeka. No, definitivno mu nije mjesto ni na cesti ni na nogostupu ako vozi 30 na sat. Propisano je i da vozač električnog romobila mora nositi kacigu, iako ta zaštitna kaciga uglavnom nije presudna. Na romobilu se više “trgaju” noge i ruke, rijetko stradava glava. Ali, kako se kaže, od opreza glava ne boli”, kaže Husinec.
Motocikli
Kod stradavanja motociklista u prometu najčešći je problem prebrza vožnja jer adrenalin često povuče vozače, a motocikli očito nisu napravljeni za laganu panoramsku vožnju. Husinec kaže da problem s motociklistima u prometu traje već desetljećima, ali da više nije izražen kao nekad.
“Gotovo da više i nema motociklista koji vozi bez zaštitne kacige na glavi, kao što se nekoć najčešće vozilo. A i sami motocikli nisu više toliko popularni među mlađom populacijom. Nekad je motocikl bio statusni simbol. U kvartu su najveći frajeri bili oni s motociklima. Danas se mladi više ne dokazuju na taj način. S motociklistima nema uzlaznih problema u prometu, iako ih još uvijek mnogo stradava na cestama. Osim toga, vozači motocikala u prosjeku su stariji i iskusniji. Danas su puno veći problemi s vozačima električnih romobila, quadova i sličnih prijevoznih sredstava”, kazao je Husinec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!