Kruh, peciva i kolači u samom su vrhu prehrambenih proizvoda koje uvozimo. Dio toplih i hrskavih pekarskih delicija koje strani trgovački lanci uvezu, zamrznut je pa ovdje takve proizvode samo dopeku. Koji su im sastojci, teško je znati jer na deklaraciji to uglavnom ne piše.
Takvi proizvodi često su bezukusni i nedovoljno pečeni. Bez obzira na to, u prosjeku pojedemo čak 62 kilograma pekarskih proizvoda na godinu, po čemu prednjačimo u Europskoj uniji.
Svaki peti kruh na našem tržištu uvezen je zamrznut. I ne samo kruh, većina pekarskih proizvoda uvozi se kao polugotov proizvod.
VEZANE VIJESTI
“Uvozimo najviše iz zemalja EU -a, Njemačke, Italije, Slovenije, Poljske, kroz trgovačke lance, smrznuti polugotovi proizvodi”, rekao je za HRT Dragan Kovačević iz HGK.
Zbog brzog tempa života, ali i sve slabije platne moći pekarski proizvodi sastavni su dio naše svakodnevne prehrane. Pojedemo li samo dvije kriške kruha, unijeli smo trećinu preporučenog dnevnog unosa.
Zapakirani i nezapakirani pekarski proizvod mora imati deklaraciju na kojoj su svi sastojci i alergeni. U kruhu tako ne bi trebalo biti više od 14 grama soli na kilogram. Dio proizvođača toga se ne pridržava.
“Naša populacija danas konzumira industrijski kruh. Volio bih vidjeti više malih pekara jer oni jer su oni orijentirani na tu raznolikost proizvoda gdje će se naći integralni kruh, tipa graham ili crni pravi pšenični kruh od punog zrna i druge različite kombinacije s quinojom i slično. Imate kvalitetan izbor”, ističe nutricionist Branimir Dolibašić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!