Projekt uklanjanja invazivnih ribljih vrsta iz Plitvičkih jezera uspješno je proveden ove godine, priopćio je u srijedu zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet, koji je taj projekt proveo s Nacionalnim parkom Plitvičkim jezerima i karlovačkim slatkovodnim akvarijem Aquatikom.

Iz Prošćanskog jezera, drugog jezera u nizu sustava Plitvičkih jezera, intenzivno su se izlovljavale strane vrste riba, čime su se poboljšali stanišni uvjeti i “smanjio njihov negativni utjecaj na autohtonu dunavsku pastrvu”, stoji u priopćenju.

To je prvi takav projekt proveden u Hrvatskoj, a rezultati su iznimno “dobri i poticajni”.

Iz Prošćanskog jezera izvađeno je više od 700 kilograma stranih vrsta ribe, najviše crvenperke, koja najnegativnije utječe na prirodni ekosustav, te klena i štuke. To su predatori nativnih vrsta, hrane se njima do istrebljenja ili im otimaju hranu i prostor, a osim toga, šire bolesti i mijenjaju stanište.

Projektom se još željela općenito smanjiti gustoća populacije stranih vrsta u Prošćanskom jezeru te njihov utjecaj na okoliš.

Kalifornijska pastrva uklanjala se i iz potoka Nacionalnog parka. Iz nekih je potoka potpuno uklonjena, a u drugima im je smanjena gustoća.

Na Prošćanskom jezeru i okolnim vodotocima znatno se smanjila opasnost od izumiranja autohtonih pastrva te je popravljena prirodna ravnoteža jedinstvenoga i osjetljivog ekosustava Nacionalnog parka.

Inače, na Plitvicama se provode ili se planiraju provesti još neki projekti usmjereni prema uklanjanju ostalih antropogenih prijetnji, kao što su fragmentacija i degradacija staništa i smanjenja gustoća i raznolikost nativne, prirođene populacije.

Osoblje Nacionalnog parka Plitvičkih jezera dobilo je stručnu pomoć pri praćenju i uklanjanju stranih vrsta.

Invazivne vrste riba imaju negativan utjecaj u slatkovodnim ekosustavima jer su problem za održavanje prirodne ravnoteže ekosustava, ali to je svjetski problem, koji je prepoznala i Europska unija u strategiji o bioraznolikosti. Hrvatskoj kao zemlji članici prioritet je zaštititi svoju iznimno bogatu biološku raznolikost.

Sa 150 vrsta slatkovodnih riba i osobito velikim udjelom endema, Hrvatska je među europskim zemljama s najvećom bioraznolikošću u slatkovodnim ekosustavima. Nažalost, slatkovodni ekosustavi smatraju se najugroženijima, a mnogobrojnim vrstama riba diljem svijeta prijeti vrlo visoka opasnost od izumiranja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.