Dok se izvlačenje iz Kabula privodi kraju, među sretnicima koji su uspjeli napustiti Afganistan je i 19 njegovih državljana koji su u subotu stigli u Hrvatsku.

“Svih 19 afganistanskih državljana izrazilo je namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnom zaštitom u RH. Riječ je o osobama i članovima njihovih obitelji koji su bili potpora EU delegaciji u Kabulu, a prethodno su prošli sve potrebne sigurnosne provjere. S obzirom na to da je među njima čak 10 maloljetnih osoba skupina će biti smještena u MUP-ovom smještajnom objektu za ranjive skupine gdje su im osigurani svi potrebni uvjeti”, priopćili su iz MUP-a.

Više o cijeloj akciji reći će u ponedjeljak ministar Davor Božinović koji odlazi na izvanredni sastanak o Afganistanu u sklopu slovenskog predsjedanja.

“Tih 19 Afganistanaca već je dobilo azil budući da je riječ o posebnoj proceduri. Europska unija je zatražila od svih zemalja da prime 500 osoba. Hrvatska je dopustila 20 ljudi da dođu u RH i da ovdje dobiju azil”, rekao je Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice.

A azil je u Hrvatskoj i dalje teško dobiti.

“Ako uzmemo sad Afganistance, mi smo sad gledali malo statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine 692 osobe iz Afganistana su zatražile azil, 9 njih je odobreno. Hrvatska je Afganistan donedavno smatrala sigurnom zemljom zbog čega je i u većini slučajeva su azili odbijeni iako se to treba sagledavati na indvidualnom slučaju”, rekla je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

Veći priljev izbjeglica sigurno treba očekivati, no sigurno se neće ponoviti situacija iz 2015. godine. Okolnosti su se bitno promjenile u cijeloj Europi. Ipak, oni koji stignu u Hrvatsku smještaj imaju u Porinu i Kutini. Mnogi od njih i više od godinu dana čekaju na rješenje, no to neće biti slučaj s novopristiglom skupinom.

“Za njih je sada procedura takva da nakon dolaska u Hrvatsku će im se dati na korištenje državni stan jer svaki azilant ima pravo dvije godine koristiti državni stan. Pretpostavljam da u prvom periodu će za njih vrijediti jedna posebna procedura, budući da su osobe koje su sada pod posebnom zaštitom, na neki način pod posebnim povećalom, tako da vjerujem da će na neki način biti izolirani”, rekao je Perica.

No u nekom trenutku i za njih će početi proces integracije: učenje jezika, školovanje jer riječ i o 10 malodobnih osoba, pronalazak posla i stana. I tu često zapinje.

“Puno puta čujemo od naših političara kako ljudi napuštaju Hrvatsku, no pitanje je zašto je napuštaju i kakav sustav integracije mi njima osiguravamo. Mi se već godinama suočavamo s poteškoćama u uspostavi dugoročnog i održivog učenja hrvatskog jezika, mi zakon o azilu imamo od 2004. godine, zašto taj sustav učenja jezika što je temelj uključivanja u hrvatsko društvo nemamo uspostavljen na način da on funkcionira”, kaže Vidović.

Pa se uz kilavu državu i napore pojedinaca u sustavu, angažiraju udruge. I imaju rezultata.

“Ljudi koji su ostali ovdje, mnogi od njih su pokrenuli vlastiti posao, daju plaće i hrvatskim državljanima, plaćaju porez, dakle postali su punopravni građani koji doprinose našem društvu”, rekao je Perica.

I Vidović ističe da na lokalnoj razini ima primjera dobre prakse, no upozorava i na probleme na granici na kojoj ima i drugih Afganistanaca pa su od MUP-a tražili da omogući mehanizam privremene zaštite jer riječ je o ljudima koji su istinski ugroženi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.