Doktor Goran Arbanas, psihijatar iz Klinike za psihijatriju Vrapče, u Novom danu govorio je o utjecaju pandemije na psihičko zdravlje ljudi, a dotaknuo se i aktualnih tema - antimaskera u školama i prosvjeda protiv covid mjera.

Osvrnuvši se na situaciju u školi u Krapinskim Toplicama, doktor je rekao kako je jedino što se događa to da jedno dijete ne dolazi na nastavu osam dana. Napomenuo je da se trebamo prisjetiti koliko djece prije pandemije nije išlo u školu i nije završilo osnovnu školu, pa se to nije našlo u centru pažnje.

“Pogrešno se fokusirati na školu i dijete”

“Ovdje se stvorila pogrešna fokusiranost na ovo dijete i školu, što nosi negativne posljedice. Pogrešno je dijete koristiti za promicanje vlastitih stavova i ostvarivanje vlastitih ciljeva. Ako roditelj smatra da je maska neobavezna, to treba pokazivati kroz vlastito ponašanje. Građani imaju pravo, ili barem mogućnost pokazati nezadovoljstvo ili građanski neposluh”, kaže Arbanas.

Ističe kako nije dobro ni što se slučajem bave i institucije i mediji jer i oni to koriste za promociju vlastitih stavova.

“Uvijek će biti dio ljudi koji će se protiviti odlukama. To nije sporno, sporno je da se koristi učenik ili škola. Ako netko smatra da se maske ne trebaju nositi, odrasli ljudi trebaju se boriti za svoju ‘misiju’ negdje gdje će ugroziti sebe, a ne drugo dijete. Pogrešno je to provoditi u školama. Zašto se to ne događa u, primjerice, javnom prijevozu gdje će odgovornost snositi osoba koja je to i inicirala”, pita se doktor, i dodaje da će kod provođenja bilo koje aktivnosti uvijek biti onih koji će se opirati: “Pitanje je kako će institucije reagirati.”

“Ljudima je potrebna zabava – kruha i igra”

Na pitanje jesmo li postali bešćutni, Arbanas kaže: “Ljudima je potrebna zabava – kruha i igara. Sve je interesantno neko vrijeme, a onda se kapaciteti iscrpe. Kad je bio potres na Baniji, puno ljudi se angažiralo. Iscrpili su se i potražili novi sadržaj. Pronašli su ga u antimaskerima i prosvjedima, a i to će se iscrpiti”, pojasnio je Arbanas.

Kaže da je broj ljudi koji se za vrijeme epidmije javio na liječenje pao, što nije neuobičajeno.

“U periodu za vrijeme katastrofe i neposredno nakon imamo manji priljev ljudi u zdravstvene ustanove. Razlozi su dvojaki – zdravstveni sustav je pozivao ljude da ne dolaze nepotrebno kako bi se smanjilo grupiranje ljudi na jednom mjestu. S druge strane, ljudi se boje i izbjegavaju mjesta okupljanja kako se ne bi zarazili”, govori.

Osim toga, kad se dogodi opasnija situacija, kao što je covid ili potres, ljudi se neće baviti onime čime se taj čas ne moramo baviti, kaže i upozorava da će s vremenom doći do većeg broja broblema – anksioznih i depresivnim poremećaja te ovisnosti i alkoholu i drogama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.