Otkako je predsjednik Republike Zoran Milanović iznenadio najavom da ide na parlamentarne izbore na listi SDP-a i kao kandidat za premijera kako bi "izbacio HDZ iz vlasti", u više navrata spomenuo je "treću republiku".
“S tom gansterskom družinom ćemo se obračunati nakon izbora. Nema pucnjave, zatvora, ali nakon ovih izbora dolazi Treća republika”, kazao je Milanović prošloga ponedjeljka.
Istoga dana u objavi na Facebooku među ostalim je napisao: “Glasajte za bilo koga osim za HDZ, ovo je borba za hrvatsku slobodu i za Treću hrvatsku Republiku.”
“Treću republiku” spomenuo je i u srijedu u Rijeci kazavši na novinarsko pitanje o “trećoj republici” da će “biti potrebne ustavne promjene”.
Povratak na uređenje kakvo je bilo do 2000.
Treća Republika pojam je koji se veže uz politički ustroj Francuske Republike (tamo je sada Peta Republika), a načelno podrazumijeva političko uređenje neke republike nakon dubinskih ustavnih promjena. Ova sadašnja u Hrvatskoj po tome je Druga republika, koju imamo nakon prelaska iz polupredsjedničkog u čisti parlamentrani sustav 2000. godine.
Što bi onda trebala biti Treća Republika u Milanovićevoj agendi? Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da Milanović otprilike želi onakvo uređenje kakvo je bilo do 2000. godine.
“Mislim da bi treća republika koju spominje bila slična onoj prvoj, Tuđmanovoj. Već više puta sam rekao da je Milanović nezakoniti politički sin Franje Tuđmana, a staljinistički idiotizam SDP-ovih i drugih ljevičara i ljevičarki naveo ih je da ga svejedno podržavaju”, kazao nam je Puhovski.
“Želi aparat u svojim rukama”
“Kao što je Tuđman svoj model usmjerio protiv “komunjara” i “jugoslavenčina”, tako bi Milanović sada u osnovi htio organizirati model protiv HDZ-a. Zato mu je toliko važno pitanje obavještajnih službi i Ivana Turudića. Milanović želi imati aparat u svojim rukama. On već ima u rukama Vrhovni sud, sada bi htio imati i Državno odvjetništvo, a zatim obaviti personalne promjene u Ustavnom sudu ako bude imao dovoljnu većinu”, tvrdi Puhovski.
To bi, praktički, bio povratak na polupredsjednički sustav iz devedesetih. No problem kod tog nauma, smatra Puhovski, jest u tome što Milanović, za razliku od Tuđmana, nema ni objektivnih ni subjektivnih pretpostavki za realizaciju.
Je li moguć ulični juriš na institucije?
“Za razliku od Tuđmana devedesetih, on ne može demonstrirati onaj stupanj ugroze nacije koji je tada postojao. S druge strane, ne može razviti ni iole konzistentnu ideologiju kojom bi pokrivao podršku redukciji niza aspekata liberalne demokracije koji bi pritom bili nužni. On vrluda između ljevice i desnice, a njegovi podupiratelji nisu u stanju postići brzinu političkog osciliranja potrebnu da ga prate. Zato će mu, bojim se, biti potrebni “neideologijski” trumpistički izvedbeni elementi, počev od realne opasnosti da u slučaju eventualnog gubitka izbora proglasi ih nelegalnima zbog same činjenica da je izgubio”, napominje Puhovski.
Jedini zajednički element Milanovićevog vrludanja i lijevoliberalne retorike proteklih mjeseci je, kaže, moralna panika.
“Ako se dođe na vlast na bazi moralne panike, onda slijedi vlast bez proceduralnih kočnica. To je u ovom trenutku najveća opasnost. Sa stajališta liberalne demokracije, našli smo se u paradoksu straha od Milanovićevog poraza koji bi mogao otvoriti prostor uličnom jurišu na institucije, ali i straha od njegove pobjede koja bi vjerojatno značila povratak u devedesete u kojima je liberalna demokracija smatrana neprijateljskom izmišljotinom”, smatra.
“Pokazao se kao balkanski Trump”
Komentirajući Milanovićevo poduže obraćanje novinarima u petak u Vinkovcima, Puhovski kaže da se Milanović opet pokazao kao “balkanski Trump”.
“Trumpistička metoda očito ostavlja traga i na intelektualnu razinu Milanovićevih iskaza pa je tipično trumpističkom razinom neznanja zaprijetio Andreju Plenkoviću riječima: “Ja sam za njega japanska flota u Pearl Harboru”. Poznato je da je Japan izgubio taj rat te da u Pearl Harboru nikad nije bila japanska flota, nego je japanska avijacija tamo uništila flotu SAD-a. To ilustrira razinu političkog diskursa u kojem je sadržaj drugorazredan pa može biti i neistinit ili besmislen. Jedino što ostaje važno je prijetnja i tu se Milanović potvrđuje kao balkanski Trump”, kazao je.
“Ostavka više ne bi bila naročit šok”
Puhovskog smo pitali očekuje li da će Milanović doista podnijeti ostavku kako bi sudjelovao na izborima i kada bi, ako tako odluči, mogao to učiniti.
“Jedini smisao je da to učini pola sata prije ponoći (29. travnja, nap.a.) i isteka roka za podnošenje kandidacijskih lista pa da eventualno dovede drugu stranu u poteškoće jer bi se predsjednik i potpredsjednici Sabora (netko od njih bi ga tada morao privremeno zamijeniti do predsjedničkih izbora, nap.a.) već kandidirali. Uvjeren sam da će HDZ bar nekoga od svojih držati u pričuvi, bez kandidature, tako da mogu preuzeti poziciju predsjednika Republike. U ovom trenutku ne čini mi se da bi mogao to učiniti, ali vidite da u SDP-u još ne govore tko će im biti prvi na listi u 1. izbornoj jedinici. Pretpostavljam da ipak neće to učiniti jer to više ne bi bio neki naročiti šok”, zaključio je Puhovski.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!