Na obilježavanju 80. godišnjice partizanskog ustanka u Srbu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, predsjednik SNV-a Milorad Pupovacu je naglasio da se tim skupom obilježava "najveće postignuće ustanka, da su se Lika i Dalmacija i ostali krajevi ujedinili oko ideje zajedničke sobode”.
Pupovac je u govoru pobrojao sela u kojima je ustaški režim počinio masovna ubojstva Srba, te rekao da je ustanak u Srbu bio odgovor na te zločine, a da je Gojko Polovina kasnije sa žaljenjem pisao o onima “koji su krenulu u osvetu prema hrvatskom stanovništvu u Brotnju”.
Gojko Polovina, kao organizator ustanka u Srbu, 1988. je u Beogradu objavio knjigu “Svjedočenje-sjećanja na događaje iz prve godine ustanka u Lici.”
PROČITAJTE JOŠ
Na pitanje treba li nam danas ideja slobode, Pupovac je u Srbu odgovorio da treba.
“Treba nam zato da razmislimo imamo li mi svi građani ove zemlje prečega posla od onog da ovu zemlju učinimo ravnopravnom s drugim zemljama Europe i izmirenu sa drugim zemljama bivše Jugoslavije, te da razmislimo imali li prečeg posla da krajeve poput ovog, od Otoka do Srba, Lapca ili Gračaca, učinimo dostojnijim mjestom ta život”, rekao je Pupovac.
Posebnu zahvalu poslao je Dalmatincima, Hrvatima, koji su 1945. život položili upravo u obrani Srba, te je pozvao na minutu šutnje za njih i sve druge, “kako Ličane i Dalmatince, tako i umorene civile, žrtava zločina kako srpskih, tako i hrvatskih, kako hrvatskih, tako i srpskih, neovisno o tome od čijih su ruku pali”.
Mesić pozvao na zabranu HOS-a, kao protuustavne udruge
Bivši predsjednik Stipe Mesić u govoru je ocijenio da se ne staje na kraj revizionistima povijesti i širiteljima mržnje koje je nazvao “političkim strašilima”, a političare koji traže da se istraži Jasenovac i njegovo navodno postojanje nakon oslobođenja, Mesić je nazvao “notornim strašilima”.
Sve to nazvao je “proizvedenom mržnjom”. Osudio je političare koji HOS-u daju “dvoznačni izraz”, te rekao da u Domovinskom ratu “nikakav HOS nije branio Hrvatsku”. Pozvao je vladajuće da “po pravu nadzora zabrane tu protuustavnu udrugu”.
Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić je rekao da su se ovdje prije 80 godina ljudi digli protiv zla kada je ono izgledalo nepobjedivo, da se ustanak pretvorio u najveći otpor, ne samo ustaštvu, već i nacizmu i fašizmu na području okupirane Europe i da bi se o ovom događaju trebalo učiti u školama.
Predstavnik SABA-e Zoran Restović govoreći o slobodarskom duhu partizanskih jedinica rekao je da su u slobodu bile utkane i žrtve i pobjede, te da je sloboda omogućila stvaranje države jednakosti i bratstva, te rada, obrazovanja, kulture i zaštite za sve, te života dostojnog čovjeka. Za Restović je to bila “najsretnija generacija koja je živjela na ovim prostorima”.
Izložba povjesničarke Nataše Mataušić
Nakon komemoracije u Spomen-domu boraca NOB-a otvorena je izložba “Ali borba je počela, ovdje ovakva, a to je najvažnije”, povjesničarke Nataše Mataušić .
Mataušić je rekla da je zaključak dokumenata prikupljene građe, koje prate prvi put prikazane fotografije, da su se kao glavni cijevi ustanka isticali zločini NDH, ustaškog režima nad srpskim narodom i rušenje režima NDH.
Na podrčju Kotara Donji Lapac ustaše su 1., 2. i 3. srpnja 1941. počinili masovne pokolje, a do ustanka je već bilo ubijeno 800 ljudi.
“U ustanku zajedno sudjeluju partizani, koji sebe tada nazivaju gerilcima i ustanicima i četnici, sve do jeseni 1941., kada se diferenciraju na četnički i Narodno odslobodilački partizanski pokret. Komunisti su ustanku i NOB-u davali antifašistički karakter, uključujući u njega sve narode i naionalne manjine s područja Hrvatske i Jugoslavije, a četnici nacionalni, odnosno nacionalistički i uključivali u njega isključivo samo Srbe”, rekla je Mataušić.
Govoreći o zločinima ustanika nad Hrvatima i Muslimanima u Brotnji, Boričevcu i kasnije u Kulen Vakufu Mataušić je rekla da za te zločine iz osvete nema opravdanja, da zaslužuju svaku osudu, ali da ti zločini “nikada nisu bili niti odobravani niti poticani od organizatora i rukovodstva ustanka, već su bili osuđivani kao neprimjereni i nemoralni za one koji se bore za slobodu”.
Na skupu u Srbu bio je i sudionik NOB-a Jakov Jukić (r.1928), koji je rekao kako nije istina da im je bratstvo i jedinstvo bilo nametnuto. “Mi partizani gledali smo samo je li netko čovjek i borac, a ne na njegovu rasu, nacionalnost ili vjeroispovjest. Najprije smo se borili za oslobođenje Dalmacije, a onda na djelove južne Bosne, dijelove Like, a ja sam Hrvat, ali nikad nisam gledao tko je Srbin, tko Musliman, ni Jevrej, a ustaške sam zločine osuđivao jednako kao nacističke ili fašističke ”, rekao je Jukić.
Uoči komemoracije sudionici su na mjesnom groblju odali počast Dalmatincima palima u oslobađanju Srba 1945. godine.
Skup je prošao svečano i u miru. Na prilazima Srbu bile su policijske patrole, ne i specijalna policija, jer u Srbu ove godine nije bilo kontraskupa Autohtone hrvatske stranke prava Dražena Keleminca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!