Ravnateljica dječjeg doma u Nazorovoj, Jasna Ćurković Kelava, gostovala je u Newsroomu gdje je govorila o stanju u hrvatskim domovima s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Ćurković Kelava kaže kako je prije desetak godina bilo puno više smještajnih kapaciteta u ustanovama za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali su se kapaciteti smanjili iz nastojanja da se sustav deintstitucionalizira.
“To je pogreška ministarstva koje vodi socijalnu politiku i koje određuje na koji način će se razvijati sustav. U to vrijeme, 2011., se računalo da će se dogoditi puno veći broj udomiteljskih obitelji. Kako se to nije dogodilo išlo se postupno smanjivanje kapaciteta”, poručuje Ćurković Kelava.
“Recimo da je 2018. u Nazorovoj bilo 40-ak djece, djeca od nula do sedam, a ove godine smo imali negdje 90 djece što je 50 posto iznad našeg kapaciteta. U ovom trenutku imamo 76 djece, a 61 dijete je naš kapacitet.”
Ćurković Kelava smatra da ne bi bio toliki problem s djevojčicom koja do neki dan nije imala smještaj da su se zadržali kapaciteti od prije deset godina.
“Lakše je raditi s 15 djece više nego 30. Recimo u našoj skupini gdje su novorođenčad gdje bi jedna sestra u smjeni trebala raditi s pet malih beba, trenutno je tu 9 ili 10 beba na jednu osobu u smjeni”, rekla je Ćurković Kelava.
Žurna izdvajanja
“Centri kažu ‘molim te smjesti dijete na dan dva pa ćemo mi potražtii smještaj drugdje’, ali nažalost, većina djece ostaje puno dulje na tom smještaju”, poručuje.
“U ovom trenutku dosta toga se radi na širenju kapaciteta, do Nove godine, već je to u pripremi, otvorit ćemo 25 novih mjesta za malu djecu”, kaže i dodaje kako se istovremeno radi i na prevenciji izdvajajnja djece.
“Možda se centri prebrzo odlučuju za odvajanje djece iz nefunkcinalnih obitelji, možda bi se moglo pomoći tim obiteljima na razne načine da profunkcioniraju”, ističe.
Puno prostora za napredak pri udomljavanju i posvajanju
Ćurković Kelava smatra kako su potrebne izmjene Zakona o udomiteljstvu.
“Bolji uvjeti, veća naknada za udomitelje, i veća stručna pomoć za te udomitelje. S druge strane, nije se pojavio bum novih udomitelja, a stari su prestari”, kaže i dodaje kako ne zna zašto nema više novih udomitelja.
Kod posvajanja, kaže, najveći je problem u sporosti pokretanja postupaka protiv roditelja koji ne funkcioniraju, a i kad se pokrene postupak, onda taj postupak na sudu predugo traje. Ipak, u prošloj godini je posvojeno skoro 190 djece.
“A prethodnih godina je prosjek bio 100-120 tako da to je veliki pomak, ali to defitinitvno nije dovoljno”, smatra Ćurković Kelava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare