U Saboru se danas raspravlja o radu Stožera, odnosno o učincima mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije covida-19 za razdoblje od 11. ožujka 2020 do 15. siječnja 2021. godine.

Hrvatska je s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije bolesti covid-19 započela odmah nakon prvog zabilježenog slučaja na području Hrvatske 25. veljače 2020. Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 11. ožujka 2020.

Prvi put nakon 22. studenoga 2020. zabilježen je pad broja hospitaliziranih ispod dvije tisuće i postignut je najveći dvotjedni pad novozaraženih u Europskoj uniji. Nadalje, 15. siječnja 2021. 14-dnevna kumulativna stopa novooboljelih na 100.000 stanovnika iznosila je 334.4, dok je udio pozitivnih nalaza u odnosu na ukupno testirane iznosio 14.7 posto

Predsjednik sabora Gordan Jandroković otvorio je raspravu.

Selak Raspudić: Izvješće je upitne vjerodostojnosti

Odmah na početku rasprave javila se Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić. Zatražila je stanku od 10 minuta rekavši da je ovo izvješće “upitne vjerodostojnosti i razotkriva neke prakse koje se tiču šire javnosti i nadilaze samu točku”.

Navela je da se u izvješću navodi da će “Hrvatska postati dilerom cjepiva, da ćemo nabavljati više cjepiva nego što nam treba da bi EU učinili privlačnim tržište, a nakon toga ćemo to cjepivo prepodavati ili donirati”.

Mrak Taritaš: Treba nam analiza, a ovo izvješće to nije

Stanku je zatražila i Anka Mrak Taritaš u ime kluba Centra i GLAS-a. Kazala je da se u izvješću “očekivala analiza te da se to nije dogodilo zbog čega je razočarana”.

“Trebala nam je analiza pogrešaka iz koje bi naučili da nam se u budućnosti takve stvari ne događaju. Izvješće treba biti kao svako drugo, niz zaključaka što činiti u budućnosti. Ovo je trenutak kad u saboru možemo raspravljati o nečemu što nam je postala svakodnevica, odnosno o onome što sigurno ne želimo da nam bude svakodnevnica.”

Stanku je u ime Domovinskog pokreta zatražila i zastupnica Vesna Vučemilović.

Rada Borić iz Nove ljevice upitala je kakav je stav Hrvatske o drugim cjepivima, jesmo li ikakva istraživanja u vezi toga napravili.

Javio se potom HDZ-ov Željko Reiner i tražio stanku kako bi “podsjetio na izjave nekih oporbenih zastupnika o koroni”.

“Budući da vidim ogromnu brigu članova oporbe za građane i ovu temu, tražim stanku da podsjetim na neke njihove izjave. Od toga da su neki njihovi zastupnici sudjelovali na prosvjedima protiv mjera i cjepiva…”

Peđa Grbin iz SDP-a je govorio o ozbiljnom smanjenju broja zaraženih što je povezao s djelovanjem mjera, a onda pitao zašto se s konkretnim strožim mjerama dugo čekalo.

Zekanović: Jesu li Bosanci pametniji od nas? U čemu je problem?

Zastupnik Hrvoje Zekanović govorio je o mjerama u Bosni i Hercegovini i pitao kako tamo može doći do pada brojki, a nema strogih mjera, dok u Hrvatskoj imamo strogi lockdown.

“Ključno pitanje je ovo – kako to da u BiH rade ugostiteljski objekti, a broj oboljelih, ljudi na respiratoru i hospitaliziranih je sve manji i manji, a kod nas imamo strogi lockdown, ugostitelji, restorani i kafići ne mogu raditi. Zanima me, jesu li Bosanci pametniji od nas ili smo možda mi pametniji? U čemu je problem?”, pitao se Zekanović.

Beroš o suzbijanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj

Nakon stanke od 10 minuta, govori ministar Vili Beroš, piše Index.

Beroš u svom izlaganju prepričava tijek događanja u pandemiji koronavirusa u Hrvatskoj.

“Stožer je pravovremeno, sukladno epidemiološkoj situaciji, donosio mjere. Nekad su se odluke razlikovale u odnosu na županije zbog različitih epidemioloških situacija. Suzbijanje epidemije u Hrvatskoj obilježila su dva vala, prvi val u proljeće 2020. godine. Zbog dobrih rezultata zatvaranja omogućili smo otvaranje turizma i gospodarstva. Dolaskom jeseni, Europu je, pa i Hrvatsku zahvatio snažan, drugi val pandemije. Dogodio se skok u dnevnom broju zaraženih, početkom listopada 2020. bilježi se izraziti rast novih slučajeva.”

Ministar zdravstva je obrazložio kako se nabavljalo i raspoređivalo cjepivo u EU.

“Sporazumom EK i država članica EU sudionica u nabavi cjepiva, od 30. srpnja 2020. države članice ovlastile su EK da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva u vrijeme dok se još nije znalo tko će i kada razviti cjepivo i sklapa sporazume o prethodnoj kupnji s onima za koje smatra da će ipak uspjeti proizvesti cjepiva.

Doze su se raspoređivale prema metodologiji Eurostata, solidarno prema proporcionalnom broju stanovnika. Hrvatska je dosad pristupila sporazumima s pet proizvođača cjepiva da bi količina doza bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana Hrvatske. U tu svrhu, do 15. siječnja, rezervirali smo 6.8 milijuna doza cjepiva što pokriva naše potrebe, uz napomenu da jedan bolesnik prima dvije doze.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.