Saborski zastupnici složili su se u srijedu da u lancu opskrbe hranom treba zaštiti one najslabije, primarne proizvođače, male i srednje tvrtke te krajnje korisnike, no oporba je izrazila sumnju da će se to postići predloženim izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.

Svi se slažemo da treba ukinuti nepoštene trgovačke prakse, no hoće ovaj zakonski prijedlog to toga doista i dovesti, upitala je u raspravi Marija Selak Raspudić (Most).

Nepoštene trgovačke prakse su, pojasnila je Selak Raspudić, kada mali dobavljač svježeg mlijeka prodaje svoj proizvod primjerice Vindiji, a ta Vindija mu ne plaća u ugovorenom roku od 30 dana, nego zloupotrebljava svoju snažniju poziciju na tržištu i plaća mu puno kasnije.

Nepoštene trgovačke prakse su i kada Lidl traži dodatne mjere osiguranja kvalitete kod ovlaštenog laboratorija kojeg sam odabire, dodala je.

“Događa se to da tko jači, taj i kači, odnosno da veliki iskorištavaju svoju pregovaračku snagu u odnosu na male dobavljače”, upozorila je Selak Raspudić i istaknula kako treba razmjerno zaštititi prava svih koji se nalaze na tržištu.

Moramo zaštiti i krajnjeg korisnika, onog koji će doći u trgovinu i nešto kupiti, da kupuje kvalitetno i po mogućnosti domaće, poručila je Anka Mrak Taritaš (Glas).

Martina Grman Kizivat (SDP) ocijenila je da će predloženi zakon dodatno povećati uvoz i ponovno pozvala da se povuče iz procedure i pripremi novi te jasnije definira krajnja prodajna cijena.

“U svim zemljama EU poljoprivrednik je važan, važno je štititi domaće i autohtono te male i srednje poljoprivrednike, a mi čak ni Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi nismo ih zaštitili i oni ostaju najosjetljivija i najslabija karika i za njih zaštite opet nema”, rekla je Grman Kizivat.

Željko Lenart (HSS) ocijenio je da u Hrvatskoj vrijedi zakon da “velika riba jede malu ribu” . “Veliki trgovački centri preuzeli su opskrbu tržišta, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva propadaju”, ustvrdio je.

Svrha izmjena Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom je uspostaviti prakse kojima će se zaštititi svi sudionici u proizvodnji, preradi i trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima.

Izmjene se naslanjaju na EU Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama iz travnja 2019., te se njima smanjuje prag ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i proširuje broj adresata na koje se zakon primjenjuje.