Hrvatski će sabor u petak nastaviti s radom raspravom o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu, a u podne je predviđeno glasovanje o raspravljenim točkama kada bi trebao izabrati i novog pučkog pravobranitelja.
Glasovat bi se trebalo i o listi kandidata za izbor sedam članova Programskog vijeća HRT-a.
Vezano uz provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, obradom pristiglih izvješća od 4.985 tijela, utvrđeno je da je 2.129 tijela tijekom 2019. zaprimilo ukupno 17.426 zahtjeva, od čega 17.191 zahtjev za pristup informacijama, a 235 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. U trenutku obrade dostavljenih izvješća o provedbi Zakona za 2019., popisom je bilo obuhvaćeno 5.808 tijela, koja su obveznici podnošenja izvješća, i to 18 državnih tijela, 52 tijela državne uprave, 107 pravosudnih tijela, 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 55 agencija i drugih pravnih osoba s prenesenim javnim ovlastima RH, 889 trgovačkih društava, 3.315 ustanova, 451 udruga te 345 ostalih pravnih osoba i tijela s javnim ovlastima. PROČITAJTE JOŠ
Od 5.808 tijela, 458 (7,9 posto) ih u trenutku obrade izvješća nije imalo podatke o službeniku za informiranje, što predstavlja pozitivan pomak u odnosu na prethodnu godinu, kad službenika nije imenovalo 558 od 5.797 tijela (9,6 posto).
Uočeno da pojedine kategorije tijela pokazuju nerazumijevanje obveze javnosti rada, tako su dane načelne smjernice tijelima da se obveza javnosti rada kolegijalnih tijela odnosi na upravljačka i nadzorna tijela, ali ne i na stručna tijela na kojima se ne odlučuje o pitanjima značajnim za javnost.
Vezano uz samu strukturu internetskih stranica, tijela i dalje ne vode dovoljno računa o kvaliteti objavljenih informacija, bez poklanjanja dovoljno pažnje lakoj pretraživosti i preglednosti internetskih stranica te jasnoći dostupnih informacija. Pri tome je posebno važno naglasiti nepravilno ispunjavanje ili ignoriranje zakonske obveze objave registara i baza podataka iz djelokruga tijela radi ponovne uporabe.
Rezultati praćenja proaktivne objave ukazuju da je odgovornost tijela javne vlasti veća, međutim još uvijek postoje informacije koje veliki dio tijela ne objavljuju i kod kojih je uočena najviša razina nepravilnosti. Pri tome se posebno ističu ishodi natječajnih postupaka i javnih poziva, popis skupova podataka iz nadležnosti tijela i otvorene podatke te popis korisnika donacija i sponzorstava s visinom dodijeljenog iznosa, stoji, među ostalim, u Izvješću.
Sjednica počinje u 9,30 sati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!