Državna tajnica Ministarstva rada Marija Pletikosa u petak je, referirajući se na prijedloge niza zastupnica, najavila kako će se ustrajati da se volontiranje mladih vrednuje i da imaju prioritet kod upisa na fakultete i zapošljavanja.

Suglasni smo da volontiranje treba vrednovati, o tome razgovaramo, rekla je Pletikosa u saborskoj raspravi o konačnom tekstu izmjena Zakona o volonterstvu, koji je dobio potporu velikog broja zastupnica.

Odgovorila je time Anki Mrak-Taritaš (GLAS) koja je naglasila kako bi bilo dobro da volontiranje bude prednost pri upisu u škole i na fakultete, te Vesni Vučemilović (Domovinski pokret) koja kaže da je to praksa koja je dugi niz godina prisutna u razvijenim državama.

U SAD-u na neka sveučilišta i nije moguć upis bez volontiranja, i kod nas bi na tome trebalo raditi i urediti zakonom, kazala je.

Ivana Posavec Krivec (SDP) istaknula je da volontiranje treba biti poticajni mehanizam za unapređenje društva i zajednice, da mora biti umreženo i lako dostupno.

Ne dopustiti volontiranje osuđenima

Amandmanom traži da se volontiranje kod pružanja usluga ranjivim skupinama kakva su djeca, osobe s invaliditetom, bolesni, ne dopusti pravomoćno osuđenim ili osobama protiv kojih se vodi postupak zbog osobito teških kaznenih djela.

Zastupnice su suglasne da volonterski rad treba prepoznati i vrednovati, sa zadovoljstvom ističu da se broj volontera i odrađenih volonterskih sati unatrag deset godina bitno povećao.

U 2019. imali smo 64 tisuće volontera i preko tri milijuna odrađenih volonterskih sati, ističe Vesna Bedeković (HDZ).

Realno je da će brojke i dalje rasti, dodala je Maja Grba Bujević (HDZ) i dodala da je puno načina za volontiranje, primjerice čitanje teško bolesnoj djeci, pomoć u kućama gdje je potrebna palijativna skrb, pomoć u organizaciji kulturnih događanja itd.

Vrijednost volontiranja pokazala se u kriznim situacijama

Urša Raukar Gamulin (Zeleno lijevi blok) napomenula je da se vrijednost volontiranja pokazala u kriznim situacijama.

Nezaboravne su slike masovne pomoći građana potresom pogođenoj Banovini, no ta je situacija pokazala i potrebu bolje organiziranosti volontiranja u kriznim situacijama, kazala je zastupnica koja predlaže da se ostavi postojeći sastav Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva u kojem je 10 predstavnika organizacija civilnog i devet javnog sektora.

Po predloženim izmjenama, bilo bi 13 predstavnika javnog sektora i osam iz civilnog, navode iz Zeleno lijevog bloka u svom amandmanu.

Grba-Bujević pak drži dobrim da se sastav promijeni i da u Odboru bude 11 predstavnika udruga civilnog društva i 10 javnog sektora.

Pletikosa je objasnila kako je cilj zakonskih izmjena usklađivanje sa stanjem na području volonterstva, uklanjanje postojećih nejasnoća, olakšanje i unaprjeđenje rada Nacionalnog odbora za volonterstvo, jasna distinkcija volontiranja i pripravničkog staža.