Na godišnjicu potresa koji je ozbiljno uzdrmao glavni grad Hrvatske, seizmolog Krešimir Kuk opisao je seizmološko stanje danas i prokomentirao ukupnu sliku.
Otkrio je koliko je uopće tijekom jedne godine Zagreb s okolicom bio seizmološki aktivan u smislu potresa koje je osjetio, a da im je epicentar bio na području samog grada:
“Preko 3000 potresa u godini dana do sada, pritom ne računam potrese koji se se dogodili i koji se još uvijek događaju na epicentralnom području Banovine.”
66 potresa s epicentrom u Zagrebu koji su se osjetili
“Na zagrebačkom području njih 66 bilo ih je makroseizmički osjetljivo, dakle, osjetila ih je većina ljudi. Veliki broj potresa se osjetio samo u užem epicentralnom području ili su ih zabilježili samo instrumenti. Ovdje nisu uračunati oni najmanji potresi koji se još uvijek obrađuju i procesuiraju. Mislim da ćemo time dobiti brojku koja će biti najmanje dvostruko tolika (veća od 3000)”, kazao je.
“Ako gledamo zagrebačko područje, ovdje se seizmička aktivnost smirila i trenutno je ona normalna, prosječna. Više se ne bilježe potresi iz serije zagrebačkih potresa otprije godinu dana. Najviše ih je zabilježeno u mjesec dana nakon glavnog potresa”, rekao je dalje, ali i objasnio ono što je još uvijek problem bez obzira na smirivanje tla
Bila je riječ o kritikama struke, posebno seizmologa, koji su nakon potresa govorili da bi štete bile puno manje da se više ulagalo i u protupotresnu zaštitu i u znanost:
“Nadamo se da će se ozbiljno shvatiti protupotresno ulaganje. Preventiva mora biti prioritet.”
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je da su žrtve i ekonomski gubici nakon potresa neusporedivo veći od onoga što se pretrpi bez ulaganja u zaštitu od potresa u odnosu na cijenu ulaganja u zaštitu od potresa. Rekao je da je to naprosto računski dokazano:
“Svako ulaganje u protupotresnu zaštitu višestruko se isplati. A ulaže li se u nas dovoljno, o tome nisam kompetentan odgovoriti.”
Što se tiče reakcije nakon potresa, obnove, od toga se nije ogradio:
“Svakako se ne čini dovoljno brzo. U Zagrebu nije učinjeno još uvijek gotovo ništa. Grad je još uvijek vrlo opasan, ljudi su stoga nesigurni. Još uvijek se ne može reći da stanovnici Zagreba i okolice, sjeverne poglavito, mirno spavaju. Ne čini se dovoljno i ne čini se dovoljno brzo.”
I dok Zagreb više ne pogađaju potresi koji bi se osjetili, a da im je epicentar na području grada, osjete se još uvijek potresi s Banije:
“Trenutno pratimo potrese na području Banovine koja je još uvijek vrlo aktivna.”
Ako je Zagrebu trebalo oko jedne godine da se seizmološki smiri, možemo li očekivati da bi toliko trebalo i Baniji?
“Ugrubo se može tako reći. Ali treba se ograditi. Potresi se ne mogu tako precizno niti predviđati niti tijek trajanja neke serije”, odgovorio je Kuk.
Jedno je sigurno:
“Na području Pokuplja, na petrinjskom području, potres je bio još jači (nego u Zagrebu), možemo očekivati nešto dulju seriju. Već sad vidimo da su naknadni potresi jači nego što su bili na zagrebačkom području, što odgovara teorijskom očekivanju.”
Ulaganje u seizmologiju
Na kraju je komentirao i koliko su hrvatske vlasti nakon potresa reagirale s ulaganjem u znanost.
“Vlada je nabavila 40 instrumenata, koji su hitno stavljeni na epicentralno područje Petrinje i šire okolice. To je, što se tiče znanstvenog poglavlja, vrlo pohvalno i pozitivno”, kazao je.
Ti će podaci narednih godina, rekao je i to, biti vrlo korisni, i to multidisciplinarno, ali Zagreb…:
“U seizmologiju se još uvijek ne ulaže skoro ništa. Imamo jako veliki nedostatak ljudi, tehnički i drugi uvjeti su apsolutno ispod nekog odgovarajućeg nivoa.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare