Studija izvodljivosti za istražni prostor Lunjkovec – Kutnjak potvrdila je veliki potencijal za iskorištavanje geotermalne energije pa bi postrojenje koje bi se tamo izgradilo Varaždinsku županiju moglo učiniti energetski neovisnom i potaknuti gospodarski razvoj, piše u ponedjeljak Večernji list.

Projekt će se naći i u razvojnom sporazumu Sjever koji će županije potpisati s Vladom, a očekuje se i novac iz EU fondova.

Varaždinska županija s Općinom Mali Bukovec, na čijem se području nalazi bušotina s temperaturama vode do 150 stupnjeva, osnovala je tvrtku Bukotermal, prije svega radi iskorištavanja vodne snage za dobivanje električne energije, a potom i za korištenje toplinske energije za kućanstva i gospodarstvo, na primjer za proizvodnju cvijeća i povrća u plastenicima. Primjer je to kojim bi putem Hrvatska trebala nastaviti u osiguranju što većeg postotka obnovljivih izvora energije i borbi protiv klimatskih promjena koje su ovih dana bile glavna tema klimatske konferencije u Glasgowu.

“Hrvatska ima izvanredne uvjete da u velikoj mjeri iskoristi svoj geotermalni potencijal kao jedan od oblika energije u tzv. energetskom miksu, iskorištavanju više oblika energije u cilju održivog i odgovornog razvoja. Panonski bazen u Hrvatskoj ima za čak 60 posto viši geotermalni gradijent (porast temperature s dubinom Zemlje, op. nov.) od europskog prosjeka. Geotermalne elektrane mogu raditi s faktorom kapaciteta i do 95 posto, dok je faktor kapaciteta vjetra otprilike 40 posto, a energije iz fotonaponskih elektrana oko 15 posto”, kaže Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik nedavno osnovane Hrvatske udruge geotermalne energije (HUGE).

Prednost je geotermalnih sustava, dodaje, i u tome što pružaju hlađenje, grijanje i toplu vodu iz iste instalacije, koja je uz to i ekološki čista, koristi se toplinom iz podzemlja, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida i omogućuje uštede na računima, na primjer prilikom korištenja za grijanje staklenika u poljoprivredi.

“U Hrvatskoj je izbušeno više od 4000 istražnih i proizvodnih naftnih i plinskih bušotina koje su raskrile vodonosnike i dio njih se može iskoristiti, prenamijeniti za proizvodnju geotermalne vode radi proizvodnje struje, grijanja i u poljoprivredne svrhe. Bušotine i pojedine pogodne geološke formacije mogu se iskoristiti i za skladištenje ugljikova dioksida, što je također veliki potencijal, kao i za skladištenje vodika u budućnosti. Stoga je nužno poticati daljnja istraživanja”, kaže dekan Brkić, donosi Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.