Čelnica HUBOL-a i liječnica u sisačkoj bolnici Ivana Šmit bila je gošća Dnevnika i govorila o situaciji u toj bolnici nakon razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju.

Šmit kaže kako je malo reći da su uvjeti rada u Sisačkoj bolnici vrlo komplicirani i otežani.

“Funkcioniramo u vrlo reduciranim kapacitetima i mogućnosti su nam skromne. Mi smo se svi organizirali poslom u jednoj zgradi. Radi se o zgradi ginekologije koja je jedina ostala neoštećena u potresu. Internistički odjeli funkcioniraju u dva šatora pored bolnice”, rekla je Šmit.

Rad u šatorima

Upitana kako funkcionira rad u šatorima, odgovara:

“Šatori su što se tiče grijanja, opremljeni grijaćim elementima. To su šatori koji su strujom predviđeni za 110 volta, a naši aparati funkcioniraju na 220 volta. Tu se pomažemo s produžnim kablovima. Oni nemaju nažalost sanitarni čvor što je komponenta bez koje je rad u bolničkoj ustanovi nezamisliv. Kreveti nisu nešto što bi zadovljavalo standarde 21. stoljeća, ali snalazimo se kako možemo. Preostale tri zgrade nam još dugi period vremena neće biti za upotrebu”, objašnjava Šmit.

Ističe da je jako teško raditi u tim uvjetima, ali da su ljudi profesionalni te da se trude koliko mogu u tim uvjetima.

“Kako vrijeme prolazi, vidimo da je nekakvo konkretno rješenje daleko na horizontu”, smatra.

U krugu sisačke bolnice završava se jedan novi paviljon čiju je izgradnju financirala Europska unija.

Šmit kaže kako to neće riješiti puni opseg problema.

“Taj paviljon nije kompletno predviđen za stacionarni dio. Vidjet ćemo koliko će taj paviljon biti pogodan za stacionarni dio, odnosno za ležeće bolesnike. Treba pronaći način kako da se taj stacionar osposobi i da se obonovi jedna zgrada koja je najpogodnija za obnovu”, kazala je Šmit.

Manji broj novozaraženih

Šmit smatra kako manje brojke novozaraženih ohrabruju, ali misli da se ne smijemo opustiti. “Trebali bismo ponovno uspostaviti “contact-tracing “, to bi trebalo biti cilj mjera koje su uvedene”, rekla je.

Iako su bili predbilježeni za cijepljenje, veliki broj ljudi u sisačkoj bolnici nije se uspio cijepiti.

“Veliki broj nas u sisačkoj bolnici je bio zabilježen za cijepljenje u trenutku kad je bio potres. S obzirom da je nakon potresa nedostajalo doza, sačuvane su za docjepljivanje. Zasad još uvijek ostajemo bez termina za prvo cijepljenje”, rekla je zaključno Šmit.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.