200 stručnjaka i znanstvenika dvije godine neumorno je radilo kako bi odgovorilo na pitanje „Što se sve nalazi ispod valova Jadranskog mora?” Nakon 20 tisuća sati provedenih na moru rezultat je: jedinstvena Nacionalna karta morskih staništa. Detaljno je kartirano preko šest tisuća kvadratnih metara morske površine. Projekt je težak 11,9 milijuna eura, a 85 posto financiran je sredstvima Europske unije. Prvi je takav na mediteranu, a istraživanja morskih dubina dovela su do nekih novih, pozitivnih saznanja, ali i zabrinjavajućih podataka.
Što skriva plavetnilo neistraženog Jadranskog mora? Bilo je to ključno pitanje za 200 stručnjaka i znanstvenika koji su dvije godine radili na mapiranju morskih staništa. Kao rezultat, mapirano je šest i pol tisuća kvadratnih kilometara, odnosno 51 posto morskog staništa.
„Uspjeli smo nešto što smo na početku mislili da je teško izvedivo, ali uz iznimno velik napor i velik broj stručnjaka, brodova i gotovo dvije godine neprestanog boravka na moru, uspjeli smo finalno doći do karte”, sretan je Ante Žuljević, stručni suradnik projekta.
A ona izgleda ovako i prva je takva karta na Mediteranu. Preostalih 49 posto plan je dovršiti do 2028. godine.
“Ona će poslužiti s jedne strane za integrirano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, za održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru”, kazao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Ovo je samo jedan od uređaja kojima su se koristili na terenu da bi pristupili velikim dubinama poput one u Jabučkoj kotlini, a sve ih je dovelo i do novih otkrića:
„Potopljeni otoci. Vidjeli smo da duž Jadrana imamo jednu terasu na minus 70 metara koja je bila paleobala prije 50-ak tisuća godina”, istaknuo je Slobodan Miko, ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta.
No nije sve idealno, pa su ih istraživanja dovela i do zabrinjavajućih podataka o livadama posidonije, koje predstavljaju pluća u moru. Do sada se procjenjivalo da se prostiru na 120 tisuća hektara.
Duplić kaže kako su preciznim mjerenjima utvrdili kako se ipak radi o, znatno manjih, 40-ak tisuća hektara.
Što je čak tri puta manje. I ne zabrinjava samo to, već i činjenica da su pluća našeg mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma ali i klimatskih promjena, pa će biti potrebno poduzeti hitne mjere.
„Bolja regulacija sidrenja, korištenje isključivo bova na takvim stanišnim tipovima, ne bacanje sidra, kontrola toga. To je jedna od najočitijih mjera koja će u budućnosti biti snažnije implementirana”, kazao je Duplić.
Jer ovo su pluća našeg mora, a bez njih nema ni života.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
