Izvješće SOA-e: Ruski diplomati koje smo protjerali su bili obavještajci

Marko Lukunic/PIXSELL

Sigurnosno–obavještajna agencija Republike Hrvatske (SOA) objavila je javno izvješće za 2022. godinu.

Kao jednu prijetnju koju su razmatrali svih ovih godina kao potencijalnu, a koja s realizirala početkom 2022. godine ističu invaziju na Ukrajinu.

“Radi se o velikom konvencionalnom ratnom sukobu na europskom tlu, a koji je Rusija započela vojnom invazijom na Ukrajinu. I dok rat još traje, uz ogromne ljudske i materijalne gubitke, sigurno je jedino da će ovaj rat imati strateške posljedice na globalnu sigurnost, gospodarski razvoj, međunarodni poredak i multilateralne mehanizme mirnog rješavanja sporova. Naravno, ovaj rat utječe i na hrvatsko društvo i gospodarstvo, ali i na sigurnost”, navode u izvješću.

Navode i da se posljedice rata osjećaju se i u procesima u našem okruženju, kao i na europskoj i euroatlantskoj razini gdje Hrvatska jača zajedničke obrambene i sigurnosne kapacitete.

“Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija. Međutim, brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike. Ovako neizvjesno stanje sigurnosti zahtijeva stalnu pozornost i rad. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) stoga svakodnevno sagledava široki spektar sigurnosnih, društvenih, političkih i gospodarskih procesa i pojava koji mogu utjecati na nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Sigurnosne, političke i društvene prilike u hrvatskom susjedstvu odražavaju se i na Republiku Hrvatsku, a brojni sigurnosni izazovi iz susjedstva se prelijevaju i na hrvatski teritorij. Stoga u sagledavanju nacionalne i europske sigurnosti pratimo i procese u našem okruženju, o čemu pišemo i u ovom javnom izvješću”, nastavlja se.

Ističu da je u izvješću daju pregled prijetnji i izazova s kojima se hrvatsko društvo suočava, ali i pregled aktivnosti koje SOA obavlja u zaštiti nacionalne sigurnosti i interesa Republike Hrvatske i njezinih građana, s ciljem da informiraju javnost.

“Uz sva znanja i sposobnosti koju posjedujemo, nacionalnu sigurnost možemo učinkovitije štititi uz potporu i povjerenje hrvatskog društva”, stoji u izvješću uz napomenu da izvješće, iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne sadržava sve ono što je SOA obavila u proteklom razdoblju, niti sva njihova saznanja i procjene.

“Kao jedan od primjera možemo izdvojiti važnost energetske sigurnosti, koja se ratom u Ukrajini pokazuje kao tema od vitalnog interesa europskih država. O ovoj temi SOA je pisala od prvog javnog izvješća, pri čemu smo naglašavali strateški značaj LNG terminala na Krku za hrvatsku i europsku energetsku sigurnost i prije njegove izgradnje. Danas, kad je u funkciji, LNG terminal predstavlja ključni element jačanja hrvatske energetske sigurnosti i strateški alternativni dobavni pravac plina za države ovog dijela Europe. Prepoznajući tu važnost, a sukladno smjernicama državnog vrha, SOA je iz područja svoje nadležnosti bila dio sveukupnog napora državnih institucija u realizaciji ovog strateškog projekta”, ističe SOA.

Strano obavještajno djelovanje

Između ostalog, navodi se da je strano obavještajno i informacijsko djelovanje prisutno je, iako nije uvijek vidljivo.

“Obavještajno i informacijsko djelovanje osobito je intenzivno u vrijeme geopolitičkih preslagivanja kakvima svjedočimo posljednjih godina. RH je pri tome obavještajno zanimljiva državama koje je vide kao sigurnosnog, političkog ili gospodarskog suparnika, te zbog članstva RH u EU i NATO-u”, piše SOA.

“Strano obavještajno djelovanje prema RH očituje se prvenstveno u prikupljanju podataka o RH koji su od interesa za pojedinu stranu obavještajnu službu, ali i stranim obavještajnim i informacijskim djelovanjem kojim se želi utjecati na procese donošenja odluka u RH, na javno mnijenje, kao i na vanjskopolitički položaj i interese RH. Strano obavještajno djelovanje usmjereno je prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i gospodarskim procesima u RH, posebice onima koji su vezani uz međusobna otvorena pitanja i hrvatsku politiku prema državama Zapadnog Balkana”, navodi se dalje u izvješću.

Upravo je nelegalni obavještajni rad u RH bio jedan od razloga zašto je 18 diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja Veleposlanstva Ruske Federacije u RH protjerano.

Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e registrira povećanje broja državno sponzoriranih kibernetičkih napada, a upravo su oni iz Rusije najzastupljeniji:

“Od početka ruske agresije na Ukrajinu pojačan je pritisak kibernetičkih APT grupa na ciljeve u RH. Tijekom 2022. godine otkriveno je 19 državno-sponzoriranih kibernetičkih napada, dok je u 2021. godini otkriveno njih 14. Većina otkrivenih državno-sponzoriranih APT grupa je povezana s ruskim obavještajnim službama. Njihovi primarni ciljevi u RH i dalje su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo obrane, ali je skup ciljeva proširen u odnosu na ranije.”

Potencijalna opasnost (samo)radikalizirani pojedinci

Džihadistički terorizam i dalje je značajna prijetnja europskoj sigurnosti, ali napominju da u RH nema uporišta terorističkih organizacija, a prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za RH i dalje se procjenjuje niskom.

“Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe”, dodaje se.

Korupcija i gopodarski kriminal

Između ostalog, navode i da SOA pruža potporu državnim tijelima u suzbijanju korupcije i gospodarskog kriminala:

“Kao što je isticano u ranijim javnim izvješćima, suzbijanjem korupcije u RH primarno se bave specijalizirana tijela policije i Državnog odvjetništva (DORH). Radi se o državnim tijelima koja provode kazneni postupak (uz sudove koji su zasebna grana vlasti), odnosno prikupljaju dokaze za kaznene postupke. Sukladno svojim zakonskim ovlastima, SOA drugim nadležnim državnim tijelima u suzbijanju korupcije može pomoći svojim informacijama i operativno-analitičkim sposobnostima, osobito kada pojedini slučaj korupcije može utjecati na nacionalnu sigurnost. U tom smislu, SOA nadležnim državnim tijelima stalno pruža obavještajnu potporu, uz sudjelovanje u aktivnostima u kojima SOA-ine sposobnosti mogu pomoći u zaštiti pravnog poretka RH. SOA sudjeluje i u aktivnostima unutar sustava suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma.”

Radi se o osmom po redu javnom izvješću SOA-e, a cijeli dokument se nalazi ovdje.

Javno izvješće sadrži podatke o radu SOA-e u 2022. godini, kao pregled stanja sigurnosti u Republici Hrvatskoj i okruženju.

Objavom javnih izvješća SOA njeguje praksu razvijenih demokratskih država u promicanju veće transparentnosti i odgovornosti sigurnosno-obavještajnih agencija prema građanima. Javna izvješća redovito objavljuju sigurnosno-obavještajne agencije i ostalih demokratskih europskih država.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.