Sociolog i gradski zastupnik platforme "Zagreb je naš", Branko Ančić, gostovao je u Newsroomu.
Govorio je o sociološkom aspektu pandemije, reakcijama ljudi i subotnjem prosvjedu.
“Svaka kriza pa i ova povećava probleme u društvu koji su i prije bili. Sve s čime smo imali problam, ona povećava i ukazuje na to da se time nismo bavili. Mislim da u tom smislu možemo gledati i ove prosvjede, od kojih je prvi zapravo bio u rujnu 2020.”, rekao je na početku.
VEZANE VIJESTI
Rekao je i da su se sociolozi bavili istraživanje antimaskera i njihovih reakcija, a dodaje i kako cijelo vrijeme imamo “miks svega” i antimaskera i antivaxera.
To i subotnji prosvjed pokazuje, tamo su bili antivaxeri koji nisu bili većina i antimaskeri koji možda jesu većina, ali nisu sigurno u smislu da se samo tako mogu označiti. Bili su ljudi kojima smetaju mjere, bili su ljudi koji su iz nekih fundamentalnih razloga tamo, zajedničko im je da su svi došli izraziti neko nezadovoljstvo”, kaže i dodaje:
“Antivaxeri se nisu pojavili s ovom pandemijom. To pratimo zadnjih 15 godina, taj neki otpor prema farmaceutskoj industriji, cijeli taj splet teorija zavjera pa sociolozi i psiholozi pokušavaju otkriti što to ljude natjera da imaju te zavjereničke poglede. Nekako mi se čini da političke elite, a ponekad i ljudi iz znanosti posrću. Ljude treba uvijek razumjeti, potpuno je besmisleno ljude za nešto optuživati, ponižvati…”.
Govorio je i o situaciji da ljudi u panedmiji na medije gledaju kao na jedne od najvećih neprijatelja:
“Zapravo da, ljudi tu reflektiraju i svoj stav prema medijima. Medije ne možemo gledati potpuno neutralno. Kada ih promatramo, možemo primijetiti da postoji određeni medijski framing, medijski spin. Mi smo gledali sve medije i tu postoje određene razlike. Neke medijske kuće guraju, recimo, Gordana Lauca. Neki mediji će favorizirati ljude iz stožera, neki Đikića, neki Rudana i ljudi su toga svjesni. Vidimo i da postoje različite vrste izazova, odnosa medija s politikom, sve to može utjecati na percepciju medija u društvu”.
“U tom Savjetu nisu sjedili ni psiholozi ni sociolozi”
Rekao je, ipak, da su to sve ljudi koje treba razumjeti:
“Upravo kada smo radili istraživanje gledali smo zašto su neki skloniji antimaskerstvu. Primjerice, gledli smo odnos zaposlenja unutar javnog i privatnog sektora, pa će oni koji su dio privatnog sektora, koji su bili puno jače pogođeni, više izražavati nezadovoljstvo. Ili primjerice oni koji su dio radničke klase će izraziti nezadovoljstvo. Zašto? Oni nisu mogli doma malor aditi jogu ili naučiti još jedan jezik, oni su svaki dan odlazili na posao, najčešće javnim prijevozom. U tom javnom prijevozu su gledali da neki imaju, a neki nemaju maske, cijeli niz nekonzistentnosti. I onda kada izađu na trg je nekako to potrebno razumjeti i reći da postoji neki razlog zašto su taj dan izašli”.
Komentirao je i nedavni istup ministra Beroša:
“Prije dva, tri dana nas je ministar Beroš prozvao, baš nas kao sociologe, meni je žao što mi otpočetka pandemije nismo prepoznali da je pandemija kriza koja ima svojih različitih dimenzija. Nije se o tome vodilo računa, nije se ni pitalo. U tom Savjetu nisu sjedili ni psiholozi ni sociolozi. Tu smo igrali bunker, što se sada pokazalo kao neučinkovita strategija”.
Ponovno se osvrnuo na istraživanje koje su radili:
“Ti nezadovoljnici u društvu su manjina. Primijetili smo u kolovozu i rujnu da raste određeni potencijal za ovakvom vrstom reakcije. Moglo se predvidjeti. Mogli smo naučiti da definitivno neko nezadovoljstvo raste”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!