O cijepljenju žurnih službi u Zagrebu, dolasku novog cjepiva Astra Zence na prostore Europske unije i važnosti epidemioloških mjera govorio je u utorak dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Šostar objašnjava kako je plan da NZJZ organizira cijepljenje za cijeli grad, međutim kaže da trenutno nema dovoljno cjepiva. Za sada je procijepljeno nešto više od jedan posto stanovnika grada Zagreba.

“U Hrvatsku je stiglo 46 tisuća doza, Zagreb je od toga dobili gotovo četvrtinu. Međutim otkad je stiglo Modernino cjepivo cijepimo žurne službe, redom vatrogasce, interventnu policiju i djelatnike MUP-a. Za njih moramo sačuvati odmah i drugu dozu jer ne znamo kada će ponovno pristići pošiljka Moderninog cjepiva, a ne smijemo si dopustiti da ne prime drugu dozu”, objašnjava dr. Zvonimir Šostar za HTV.

“Jučer je pristiglo 3900 doza Pfizerovog cjepiva od kojih je 1800 već otišlo u domove za starije i nemoćne kako bi primili drugu dozu, a oko 1000 je otišlo u KBC-u Zagreb, i ostalo je oko 900 doza za nastavak daljnjeg cijepljenja”, dodaje Šostar.

Cijepljenje samo za žurne službe

U NZJZ-u se za sada odvija cijepljenje samo za žurne službe, ali kada bude dovoljno cjepiva za masovnije cijepljenje koje se očekuje za dva do tri tjedna, Šostar kaže da će se građani moći cijepiti protiv Covida-19 u šatorima ispred NZJZ Dr. Andrija Štampar gdje se odvijalo i cijepljenje protiv gripe.

“U Hrvatskoj za sada imamo dva cjepiva, 29. siječnja regulatorna tijela Europske unije odobrit će i AstraZeneca cjepivo, koje je “starinsko” vektorsko cjepivo. Ja sam se cijepio sa Pfizerom i nemam nikakvih posljedica, vidimo da su nuspojave minorne, imali smo samo jednu ozbiljniju, a to je bio pacijent koji je imao izrazito teške alergijske reakcije od prije”.

Vrsta cjepiva ne može se birati nego se dobiva ono cjepivo koje je dostupno u terminu cijepljenja. Šostar kaže da vrsta cijepiva nije bitna jer sva tri dokazano štite od virusa.

“Bitno se procijepiti se, dobiti zaštitu, i da počnemo normalno živjeti. Ne brinemo dovoljno o jednom drugom aspektu zdravlja, a to je mentalno zdravlje. Ljudi su zatvoreni, ne mogu se socijalizirati, ako se radi o malom stanu i velikoj obitelji biti skućen praktički 24 sata zaista nije lako”, objašnjava Šostar.

Nastavak normalnog života?

Na pitanje kada se možemo nadati povratku starom načinu i ukidanju epidemioloških mjera Šostar kaže kako se to neće doboditi oko ožujka ili travnja kako smo se nadali.

“Treba jako puno ljudi procijepiti, razmak između dva cijepljenja je minimalno tri tjedna za Pfizerovo cjepivo, a 4 do 5 tjedana za Modernu. Očekujemo da ćemo moći normalno živjeti nažalost tek na jesen”, kaže dr. Zvonimir Šostar.

“Još uvijek nam je broj pozitivnih nalaza u odnosu na broj testiranih preko 10 posto, možemo biti zadovoljniji, ali ne i mirni. Brojke su se smanjile, ali postotak je još uvijek visok, i dalje se moramo biti odgovorni i pridržavati se mjera”, dodaje.

Na pitanje što se događa u fazi između prvog i drugog cjepiva i jemo li tad izloženiji virusu, Šostar kaže smo virusu nakon prvog cjepiva manje izloženi, ali ne dostatno da bismo bili potpuno zaštičeni.

“U toj fazi se razvija odgovor tijela na ulaz infekcije, antitijela se polako razvijaju. Do tjedan dana nakon drugog cjepiva trebamo se pridržavati svih mjera, pa i nakon toga jer, bez obzira što primatelj cjepiva ne može dobiti virus, ne znamo može li on i dalje biti prenosioc”, upozorava Šostar za HTV.

Šostar kaže da koliko često ćemo se morati cijepiti ovisi o tome koliko dugo će imunitet nakon cjepiva trajati. Ima naznaka da bi mogao trajati dvije godine, ali ako bude trebalo, možda ćemo se morati cijepiti sezonski kao i protiv gripe.

Na 12 mjesta u Zagrebu rade se brzi antigenski testovi, a na tri Covid punkta rade se PCR testovi. Na NZJZ dr. Andrija Štampar rade se isključivo PCR testovi, a obavi se oko 1000 testiranja dnevno.

Šostar vjeruje kako covid bolnica u zagrebačkoj Areni mora ostati u pripravnosti budući da se u Engleskoj pojavio mutirani virus koji se širi Europom. Taj soj virusa ubrzava infestaciju, što znači da je manja količina virusa potrebna da se čovjek zarazi. Novi soj još nije dokazan u Hrvatskoj, ali postoji u preko 70% zemalja Europe.