Ministarstva znanosti i obrazovanja želi da nastavu iz tjelesnog odgoja u nižim razredima Osnovnih škola preuzmu kineziolozi. Na jesen kreće eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 50-ak škola, a do 2027. trebalo bi biti zaposleno dodatnih 1.500 kineziologa u cijeloj Hrvatskoj.
Za mnoge osnovnoškolce, baš kao i za Zagrepčanke Klaru i Niku, najdraži je predmet tjelesni. Prema najavama, u školi će uskoro vježbati češće nego do sada
“Vježbamo ruke, noge, vrat i onda igramo graničara ili nogomet. Sad imamo oko dva, tri puta tjedno, a htjela bi da bude svaki drugi dan ili svaki dan”, kaže Klara, učenica 4. razreda osnovne škole.
“Volim ići na tjelesni i htjela bi da ga bude više. Volim kad se razgibavamo i kad s učiteljicom nekad igramo igre”, dodaje Nika iz 2. razreda osnovne škole.
Nije to jedina novost – prema planu ministarstva obrazovanja, održavanje tjelesnog trebali preuzeti magistri kineziologije.
“Ne vidim da će to biti nekakvo rasterećenje jer nama to nije opterećenje. Ja prva volim voditi nastavu tjelesnog djeci i baš uživam u tome”, rekla je Romina Slišković, učiteljica razredne nastave.
U ministarstvu za sada suzdržani – to je dio eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave koji kreće na jesen u 50-ak škola koje su odabrane javnim pozivom. Neumoljiva statistika po kojoj su Hrvati najdeblja nacija u Europskoj uniji alarm je koji pokazuje da su ovakve promjene nužne.
“Svjesni smo činjenice da naša djeca nemaju dovoljno aktivnosti i jedan dio učenika ima problema s pretilosti iz tih razloga pozdravljam ideju”, tvrdi Žarko Čorić, ravnatelj Osnovne škole Vjenceslava Novaka.
“Mislim da je dobro da u radu s djecom od 1. do 4. razreda rade što educiranije osobe. Ne kažem da učiteljice nisu dovoljno educirane, ali mislim da su kineziolozi više educiraniji za to. To je bitno jer je to dob gdje se najviše može utjecati na razvoj i sposobnosti vještina”, smatra Marko Bošnjak, profesor tjelesne i zdravstvene kulture.
No neke od učiteljica koje bi se tom promjenom preusmjerile na rad na druge programe u okviru cjelodnevne škole pobunile su se oko planova ministarstva.
“Ono što najviše učitelje brine zašto im se uzima nešto za što su oni stručni i brine ih da ne bi oni uvođenjem cjelodnevne škole postali netko tko čuva djecu”, kaže Antonija Mirosavljević iz Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
“Mislim da smo mi učiteljice sasvim dobro educirane i završile to na pedagoškoj akademiji i imale metodiku i da znamo radit s malom djecom, a tko će to izvoditi to sad očito nije na nama”, rekla je učiteljica razredne nastave Jelena Gabelica.
Kineziolozi, koji se godinama zalažu za povećanje kvalitete tjelesnog u školama, priželjkuju brz dogovor s ministarstvom. Ako država želi za četiri godine imati 1500 kineziologa u osnovnim školama, već se ove jeseni moraju povećati upisne kvote.
“Uvođenje kineziologa bi po našem mišljenju dalo jedan pozitivan trend koji bi se trebao odraziti na smanjenje pretilosti i isto tako na usmjeravanje djece u sportske aktivnosti kojima će se baviti cijeli život”, tvrdi Goran Leko, predsjednik Hrvatskoh kineziološkog saveza.
Češki i Estonski školarci vježbaju osam puta tjedno, Mađarski pet puta , a Hrvatska je još uvijek jako daleko od takvog standarda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!