Novo izvješće uspoređivalo je stope procijepljenosti zemalja, usklađenost s međunarodnim zdravstvenim standardima i još mnogo toga.
Spremnost europskih zemalja da se nose sa zdravstvenom krizom jedva da se pomakla od pandemije covida-19, pokazalo je novo izvješće Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Pandemija je zatekla Europsku uniju, koja je bila nespremna na taj scenarij, te je istovremeno pokazala da domaći zdravstveni rizici, poput izbijanja zaraznih bolesti, mogu brzo postati globalni.
Ostaju veliki izazovi
Novo izvješće pokazalo je da je većina temalja EU-a u dobroj poziciji da odgovori na druge zdravstvene prijetnje, ali veliki izazovi koji su identificirani tijekom pandemije ostaju.
Naime, 2023. godine 78 posto zemalja EU-a reklo je da ispunjava međunarodne zdravstvene propise Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji su osmišljeni za sprječavanje širenja zaraznih bolesti diljem svijeta. Brojka da se gotovo nije ni pomaknula u usproedbi s 2020. kada je 75 posto njih zadovoljavalo standarde, piše Euronews.
Skandinavske zemlje najviše su zadovoljile te standarde, a slijede ih Francuska, Litva i Njemačka. Dok su Rumunjska, Grčka i Slovačka bile najmanje usklađene, Poljska, Češka i Malta zabilježile su najveća poboljšanja u razdoblju između 2020. i 2023.
Zemlje EU-a općenito dobro stoje kada su u pitanju nadzor bolesti, laboratorijski kapacitet i ljudski resursi, navodi se u izvješću, ali još uvijek postoje praznine kada je riječ o obraćanju javnosti te spremnosti za radijacijske ili kemijske hitne slučajeve koji su ili nesreće ili teroristički čin.
Ključna prijetnja javnom zdravlju
Kada je u pitanju spremnost za borbu protiv antimikrobne rezistencije (AMR), što podrazumijeva situaciju kada se bakterije ili patogeni razviju do točke u kojoj antibiotici postanu neučinkoviti, i to je pogrošano ponajviše prekomjernom upotrebom antibiotika i slabom kontrolom infekcija u bolnicama.
To je ključna prijetnja javnom zdravlju s kojom se Europa i svijet suočavaju, pri čemu je oko 800.000 infekcija otporno na antibiotike, a godišenje se u EU-u bilježi 35.000 smrti zbog toga.
Europske zemlje općenito imaju dobre ocjene kada je u pitanju spremnost za borbu protiv antimikrobne rezistencije, ali postoji prostor za poboljšanje dijagnostičkog testiranja i praćenja te rezistencije, navodi se u izvješću.
Kada je riječ o potrošnji antibiotika, Hrvatska je na 12. u EU-u s 18.2 doze antibiotika potrošenih na 1000 stanovnika dnevno. Najgore stoji Grčka (31.2 doze na 1000 stanovnika), a najbolje stanje je u Nizozemskoj (8.3 doze na 1000 stanovnika).
Prosječno je 17 doza antibiotika na 1000 stanovnika EU-a utrošeno 2022., što je 20 posto više u odnosu na prve dvije godine pandemije covida, ali je zabilježen sveukupni pad tijekom proteklog desetljeća.
Cijepljenje
Cijepljenje protiv zaraznih bolesti smatra se ključnom preventivnom mjerom, osobito za ranjive starije osobe. Tijekom pandemije covida-19, na primjer, zemlje EU-a s višom razinom procijepljenosti obično su imale niže stope viška smrtnih slučajeva.
Autori izvješća kažu da su ključni izazovi pristup cjepivima i zabrinutost javnosti oko njihove sigurnosti, naglašavajući važnost povjerenja u upravljanju zdravstvenom krizom.
Što se tiče cijepljenja protiv gripe u EU-u, ono je ostalo 4% ispod razine prije pandemije. Neke države, kao što su Danska, Portugal i Irska, zadržale su visoku procijepljenost – čak 75%, a neke, poput Latvije, Estonije i Irske, zabilježile su povećanje u odnosu na njihove stope prije pandemije.
Suprotno tome, devet zemalja EU-a doživjelo je pad ispod razine prije pandemije, pri čemu su Hrvatska, Malta, Slovenija i Slovačka Republika zabilježile posebno oštra smanjenja.
Povjerenje
A kakvo je povjerenje javnosti u vlade diljem Europe i koliko im građani vjeruju da će ih zaštititi u slučaju velike opasnosti? Najveće povjerenje imaju Finci, 81,7%, a najmanje Grvi, samo 30%. Nema podataka za Hrvatsku, a u susjednoj Sloveniji povjerenje je 47,3%.
Nedostatak povjerenja može potaknuti ljude da ignoriraju javnozdravstvene smjernice, dovesti do društvenih i političkih trvenja i dovesti do lošijih zdravstvenih ishoda, navodi se u izvješću. To također može biti ciklički izazov, pri čemu zemlje koje imaju loše rezultate tijekom zdravstvene krize gube povjerenje svojih stanovnika u budućnosti.
U 19 ispitanih zemalja EU-a, 52% ljudi reklo je da je uvjereno da je njihova vlada spremna nositi se s velikom krizom, dok je 31% reklo da ne bi bili sposobni.
Neravnomjerna geografska distribucija liječnika
Izvješće je analiziralo i neravnomjernu geografsku distribuciju liječnika koja se smatra velikom preprekom u pristupu zdravstvenoj skrbi u prefernim regijama.
I dalje postoje velike razlike u geografskoj distribuciji liječnika, što rezultira tzv. “medicinskim pustinjama“, navodi se u izvješću.
U mnogim zemljama, posebno je velika gustoća liječnika u regijama glavnog grada, što odražava koncentraciju specijaliziranih usluga i preferencije liječnika za rad u glavnim gradovima država. Takvo je stanje u Hrvatskoj, ali i u Austriji, Češkoj, Danskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Broj novih diplomiranih medicinskih sestara također je uvelike varirao u zemljama EU-a, pokazuju podaci iz 2022. Norveška, Island, Finska, Hrvatska i Nizozemska imale su relativno velik broj diplomiranih medicinskih sestara u 2022., s više
od 60 diplomiranih na 100 000 stanovnika.
Smrtnost od raka
Izvješće se bavilo i stopom smrtnošću od raka. Rak je drugi vodeći uzrok smrtnosti u zemljama EU-a, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti. No, rak je vodeći uzrok smrt u pet zemalja Unije: Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjoskoj.
Prema podacima iz 2021., stope smrtnosti od raka bile su 10% niže od prosjeka EU-a na Malti, Luksemburgu i Švedskoj, dok su bile 20% više u Mađarskoj, Hrvatskoj i Latviji.
Poroci
Kad je riječ o raku, još je jedan pokazatelj po kojemu Hrvatska ne stoji dobro. Hrvatska je, uz Dansku, Irsku i Nizozemsku, među zemljama s najvećom stopom incidencije raka 2022. godine.
Hrvatska ne stoji dobro ni kada se pogleda udio mladih koji puše – više od jedan od četiri 15-godišnjaka izjavilo je da je pušilo cigarete najmanje jednom u proteklom mjesecu, pokazuju podaci.
Kanabis je i dalje najčešće korištena nedopuštena droga među mladim odraslim osobama u Europi. Najviše stope konzumacije kanabisa su zabilježene u Češkoj, Italiji i Hrvatskoj, gdje je 20% ili više ljudi u ovoj dobnoj skupini koristilo kanabis u posljednjih godinu dana. Upotreba amfetamina veća je Finskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!