U Hrvatskoj su umirovljenici uz nezaposlene najugroženija društvena skupina. Stopa rizika od siromaštva najviša je među osobama starijima od 65 godina i iznosi 32,4 posto. Prosječna mirovina je 449 eura, a unatoč najvećem dosad rastu od 8,3 posto s posljednim usklađivanjem, mirovine većine umirovljenika i dalje su niske.
Od velike mirovinske reforme 2002. godine, kada je uveden model obveznog mirovinskog osiguranja kroz dva stupa – međugeneracijskom solidarnosti (1. stup) i individualnom kapitaliziranom štednjom (2. stup) u Hrvatskoj se eksperimentira s mirovinskim sustavom, a bez značajnijeg rasta mirovina.
Danas je Hrvatski sabor amenovao tzv. mini mirovinsku reformu izglasavši izmjene četiri zakona kako bi se ojačali drugi i treći (dobrovoljni) mirovinski stup, povećali prinosi mirovinskih fondova te osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima. Izglasane su izmjene zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
“Drugi stup u dubokoj krizi, ne može ojačati”
Najveća novost je propisana obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond pri čemu bi država jamčila povrat sredstava koja bi se prvenstveno ulagala u hrvatsko gospodarstvo. Jedan od vodećih domaćih stručnjaka za socijalnu politiku, Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, odavno je kritičar drugog mirovinskog stupa, a kritički se osvrnuo i na ovu mini mirovinsku reformu kojom se želi ojačati drugi stup.
“Drugi mirovinski stup ne može se ojačati jer je zapao u duboku krizu. On daje jako slabe prinose. Ove godine je 95 posto onih koji su imali mogućnost dobiti dvostupanjsku mirovinu, a imaju samo mirovinu iz prvoga stupa”, kazao nam je Bežovan.
One europske postsocijalističke zemlje koje su poput Hrvatske svojedobno uvele drugi mirovinski stup, u međuvremenu su odustale od njega. Međunarodna organizacija rada (ILO) prije pet godina je u opsežnoj studiji zaključila da je riječ o neuspješnom eksperimentu te preporučila zemljama koje su tada još imale drugi obvezni mirovinski stup da ga napuste.
Rizik gubitka koji bi opet “krpala” Vlada
“Primjeri zemalja koje su u međuvremenu napustile taj eksperiment govore nam da je drugi mirovinski stup dugoročni problem za Hrvatsku. Čak 60 posto naših osiguranika nikada neće biti kvalificirano da uzme mirovinu iz tog stupa. Oni će se vraćati u prvi stup, što onda efektivno znači gubitak. U prvom redu gubitak za državni proračun. I ovo sada osnivanje alternativnog mirovinskog fonda očito je izvjesna financijska alkemija. Vidjet ćemo što će s time biti i gdje će oni ulagati novac, ali mislim da se time ulazi u rizičan posao”, kazao je Bežovan.
On kaže kako je neizvjesno i hoće li s ovom mini mirovinskom reformom mirovine biti sigurnije, kako tvrde njeni donositelji.
“Takva ulaganja na korist štediša u drugom stupu su mogli raditi obvezni mirovinski fondovi, a vidi se da oni svojim poslovanjem proizvode gubitke. Moje osobno uvjerenje je da se ulazi u dodatne rizike. A ako se moja uvjerenja pokažu točnima, onda ćete rizike ponovno pokrivati Vlada iz državnog proračuna. Ovo je izlaganje mirovinskog sustava dodatnom riziku i ne vidim kako bi ove izmjene zakona mogle pridonijeti jačanju mirovinskog sustava”, skeptičan je Bežovan.
“Da je drugi stup uspio, mirovine ne bi bile mizerne”
Ekonomist Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu također je sumnjičav spram drugog mirovinskog sustava i “eksperimentiranja” njime.
“Da je drugi mirovinski stup u ovih 20 godina uspio, ne bi imali problem mirovinskog sustava i mizernih mirovina. To je potpuni promašaj. Kad se ‘mirovinci’ iz drugog obveznog mirovinskog stupa hvale da imaju veliku imovinu, zaboravljaju da se država odrekla onih 5 posto, odnosno četvrtine ukupnog doprinosa, što je na godišnjoj razini bilo oko 6 milijardi kuna (oko 800 milijuna eura). Pa pomnožite 20 i nešto godina s tim iznosom – to je glavnica. E sada bi to trebalo ukamatiti s onim prinosima koje su mirovinci naplatili od države kada je išla u proračunski deficit. A oni su kupovali te obveznice i zarađivali na kamatama koje je država morala platiti. Kada sve to uzmemo u obzir, mirovinski fondovi praktički nisu zaradili ništa”, tumači nam Jakovčević.
Izvorno je riječ, kaže, o reformskom mirovinskom sustavu koji nam je nametnula Svjetska banka, a po uzoru na Čile koji je u međuvremenu također odustao od toga.
“Taj sustav bi trebalo radikalno izmijeniti. Predlagao sam da se ostavi taj prikupljeni novac i da se više ne izdvaja u drugi mirovinski stup, nego da se za tih 5 posto povećaju mirovine postojećim umirovljenicima. To ne bi bilo beznačajno, bilo bi nekoliko stotina eura mjesečno po umirovljeniku”, dodaje.
“Alternativni mirovinski fond? Pa ne može bolje”
Što se tiče novosti u mirovinskom sustavu – alternativnog mirovinskog fonda – Jakovčević u njemu ne vidi ništa loše.
“Ako imate državni fond u koji se slijevaju sredstva i koji jamči prinos, pa što je u tome loše? Kad bi drugi mirovinski stup propao, država bi opet jamčila za mirovine i opet bi to bio transfer iz proračuna. Međutim, lobi obveznih mirovinskih fondova je toliko jak i premrežen po Hrvatskoj da uopće ne da otvoriti javnu raspravu o tome. A fond u koji bi ‘mirovinci’ izdvajali dio, a za koji bi jamčila država – pa ne može biti bolje s aspekta korisnika mirovina! Oni bi se trebali veseliti tome, a ne govoriti da je to uplitanje države. Pa država se mora uplesti, ona ima dužnost štititi najugroženije”, rekao je Jakovčević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!