Punoljetnost i poslovna sposobnost nisu jedini uvjeti koje od potencijalnih članova traže hrvatske političke stranke, kojih je trenutno oko 160, već se sukladno vremenu određuju prema nekim novim pojavama, a jedna od njih je korupcija.
Iako glavnina stranaka ne dozvoljava dvostruko članstvo, ima i izuzetaka, a neke su potencijalnim članovima propisale i ‘probni rok’.
HDZ, koji je nedavno Etičkim kodeksom propisao da njegovi članovi moraju biti usmjereni na promicanje nulte tolerancije na korupciju radi njezine prevencije, suzbijanja, razotkrivanja i sankcioniranja svih njenih oblika, nije jedina stranka koja se i u stranačkom dokumentu jasno odredila prema korupciji.
Učinile su to i druge, mahom mlađe stranke, koje su propisale da među članovima ne žele vidjeti osobe osuđene za korupciju.
Nulta tolerancija na korupciju
Tako u redove Centra i Nove ljevice ne može ući nitko tko je pravomoćno osuđen za korupciju, ali i za gospodarski i organizirani kriminal, djela protiv slobode i prava čovjeka itd.
Iako nije tako eksplicitno zapisao, i Domovinski pokret (DP) ‘brani’ članstvo osuđenima za korupciju. Članom stranke, naime, ne može postati osoba osuđena za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti, a među njima je i korupcija.
U Mostu članstvo prestaje danom pravomoćnosti sudske odluke za kaznena djela zbog kojih se progoni po službenoj dužnosti.
Nultu toleranciju na korupciju, ali i na kriminal, diskriminaciju, nasilje i isključivost, od svojih članova očekuje i Glas.
Od članova HDZ-a traži se i da u svom političkom djelovanju obavezno rade u svrhu općeg dobra, postupaju časno, pošteno, savjesno, odgovorno, predano i nekoristoljubivo.
Dvostruko članstvo, tajne službe i Savez komunista
Zajedničko većini stranaka je da ne dozvoljavaju dvostruko članstvo, no ima i izuzetaka. Tako član Nove ljevice (NL) može biti članom i druge stranke osim kada se kandidira na izborima za stranačka tijela ili je kandidat stranke na izborima.
U opravdanim, odnosno nekim slučajevima, dvostruko članstvo dozvoljavaju Centar i IDS, o opravdanosti takvim zahtjeva odlučuju najviša stranačka tijela.
I stranka Ključ Hrvatske, preimenovani Živi zid, ne dozvoljava članstvo u drugoj stranci, osim uz posebno pismeno dopuštenje predsjednika stranke, u ovom slučaju Ivana Vilibora Sinčića.
Nedavno osnovana stranka Odlučnost i pravednost (OIP) Karoline Vidović Krišto najavila je da će od potencijalnih članova tražiti da se izjasne o eventualnom članstvu u tajnim službama totalitarnih sustava, zatim o sudjelovanju u procesu pretvorbe i privatizacije te jesu li osuđeni i za koja kaznena djela.
Ogradu prema onima koji su bili pripadnici represivnog aparata i Saveza komunista Jugoslavije ima i Hrvatska stranka prava (HSP).
U nju neće biti primljeni „posebice oni koji su bili dužnosnici SKJ, te pripadnici represivnog aparata i oni koji su se ogriješili o hrvatske nacionalne interese“.
Možemo: Šest mjeseci kušnje, Most: Godina aktivnog rada
Za postati članom stranke Možemo treba biti suglasan s njenim aktima, programom i ciljevima, ali i prethodno najmanje šest mjeseci biti uključen u aktivnosti stranke kroz rad u lokalnim, tematskim ili operativnim grupama.
Tek nakon proteka tog roka može se podnijeti pisani zahtjev za članstvo, a Upravni odbor, prilikom donošenja odluke o primanju u članstvo mora o zahtjevu zatražiti mišljenje od lokalne, tematske ili operativne grupe u kojoj je osoba aktivna.
Po Etičkom kodeksu, članovi Možemo koji obnašaju dužnosti u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti ne smiju primiti dar vrjedniji od 300 kuna ili povlasticu koji stvaraju osnovanu sumnju u nepristranost obavljanja dužnosti. Svaki član Možemo ima pravo Upravnom odboru iznijeti pritužbu na postupke drugog člana uz obrazloženje, a ako je pritužba osnovana, može dovesti do opomene ili isključivanja iz stranke.
Most je pak u Statutu propisao da se u njegovo članstvo može predložiti osoba koja je prethodno najmanje jednu godinu aktivno sudjelovala u radu suradničkih tijela Mosta.
Uz uobičajena prava i obveze članova, koji su slični u svim strankama, poput prava na biranje i biti biran za sva stranačka tijela te sudjelovanje kao kandidat na svim razinama izborima, u Statutu SDP-a postoje i iznimke.
SDP: Do rehabilitacije nema kandidature na izborima
Tako član SDP-a nema pravo biti biran u stranačka tijela niti biti kandidat na bilo kojim izborima ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo do nastupanja rehabilitacije.
Također, Statut nalaže da je član protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak o tome bez odgode dužan obavijestiti glavnog tajnika.
U pravilu, takvi slučajevi završavaju svojevoljnim izlaskom osumnjičenika iz stranke zbog nanošenja štete ugledu stranke, poput bivšeg gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića, osumnjičenog u aferi Janaf ili bivšeg gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača zbog slučaja lažnih prijetnji.
Socijaldemokrati u svoj redove primaju osobe “za koje postoji uvjerenje da će uspješno djelovati na provođenju Statuta i politike stranke te da će svojim djelovanjem pridonijeti njenom ugledu“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare