Parlamentarni, predsjednički pa i europski. Izbori su to koje građane očekuju u ovoj, ne bez razloga tako nazvanoj, superizbornoj godini. Ususret njima, neki političari već su započeli svoje kampanje kako bi svojim političkim programima pridobili glasače. Provjerili smo kojim će se temama političari najviše baviti, ali i zbog kojih će baš glasači njima dati svoj glas na izborima.
Izbori su pred vratima, a čak tri puta ove godine građani će zaokruživati kandidate na glasačkim listićima. Građani će izlaziti na europske, parlamentarne i predsjedničke izbore.
U superizbornoj godini birači od političara u kampanjama očekuju samo bitne teme.
“Javni prijevoz, plaće, opći život.”
“Trebaju nam dati veće mirovine i veće plaće, puno vrtića za djecu. Trebaju sniziti cijene jer su otišle u nebo i vratiti kunu.”
“Da manje ljudi odlazi van i da se više ljudi zapošljava ovdje.”
Pitali smo građane i hoće li izaći na izbore.
“Svakako, na sve uvijek izlazim.”
“Tek imam 25 godina i mislim da svatko treba izaći na izbore, da je to jedna primarna građanska dužnost koju svatko mora ispuniti.”
Koliko svoja obećanja političari ispunjavaju, već je druga priča. Zbog nepovjerenja u političare i političke programe, neki će građani zaobići izbore.
“U pravilu se događa da se puno toga obećava na lokalnoj razini, brda i doline, jednako tako i na nacionalnoj. Doista, hrvatski građani nisu glupi, ne nasjedaju na te priče. Nasjedaju zapravo sve manje i u jednome dijelu ono što je loše, što u toj rezignaciji zapravo na kraju krajeva ostaju kući umjesto da idu na izbore”, objasnio je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Goruće teme u kampanji
Međutim, bez izlaznosti, nema niti promjene, a nju bi političari trebali započeti s rješavanjem glavnih problema u društvu.
“Kako zaustaviti odljev stanovništva iz Hrvatske? S ovakvim priljevom stanovništva i s ovakvom promjenom strukture radnog stanovništva i obrazovanja dugoročno nas vodi u jednu popriličnu katastrofu, ne samo demografsku, već i ekonomsku”, istaknuo je Toni Prug, politički ekonomist.
Upravo će demografija i uvoz strane radne snage te inflacija biti neke od gorućih tema ovogodišnjih političkih kampanja, predviđaju stručnjaci.
“Postoje neke teme za koje vidimo da već polako ulaze u politički mainstream, a to su migrantske politike i miješanje onih ljudi koji nelegalno prelaze naše granice i onih ljudi koji pošteno zarađuju za život upravo u našoj državi”, rekao je Petar Tanta, komunikacijski stručnjak.
Politika je odavno prešla iz javnog i u digitalni prostor pa Tanta očekuje da će se političari potruditi za glasače i na društvenim mrežama. Kao primjer dobre političke kampanje ističe onu aktualnog predsjednika države – Predsjednik s karakterom.
“Pretpostavljam da će kampanja biti nešto drugačija, ali na istom planu s obzirom na to da je na temelju tog svog karaktera uspio zadobiti štovatelje na ljevici, ali i na desnici”, kazao je Tanta.
Hoće li političarima, baš kao i kod nekih u svijetu, predizborne kampanje krojiti umjetna inteligencija? Naznaka da bi se ona mogla koristiti na izborima u Hrvatskoj već ima.
“Mi smo do sada vidjeli slike Trumpa i njegovog uhićenja, koje nisu bile stvarne, republikanci su napravili video Bidena koji čak nije bio lažan, ali je kreiran uz pomoć umjetne inteligencije. Da to prepoznamo važna je edukacija s jedne strane, provjera izvora informacija. Morat ćete za svaku takvu informaciju imati više izvora, a naročito biti oprezni s nekakvim senzacionalističkim naslovima”, kazao je Aco Momčilović, psiholog i istraživač AI-ja.
Iako još uvijek nisu poznati termini svih izbora, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu birat će se 9. lipnja, dok će se prvi krug predsjedničkih izbora odviti krajem godine. Datum najvažnijih parlamentarnih izbora zasad je nepoznat, barem širokoj javnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!