Hrvatska je još jedan korak bliže ulasku u Schengenski prostor. Velikom većinom glasova Europski parlament podržao je nacrt odluke Vijeća Europske unije u kojem se navodi da su ispunjeni svi kriteriji te da nema zapreka pristupanju. Tu je temu komentirao Siniša Rodin, sudac Suda Europske unije.
Europski parlament podržao je nacrt odluke Vijeća Europske unije u kojem se navodi da nema zapreka pristupanju Hrvatske Schengenu. Pritom su 534 zastupnika glasala za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih. Konačnu odluku Vijeće Europske unije trebalo bi donijeti u prosincu.
VEZANA VIJEST
O toj temi za Dnevnik Nove TV govorio je Siniša Rodin, sudac Suda Europske unije. On je bio dio hrvatskog tima koji je definirao okvire za pregovore i predsjednik radne skupine za pristupanje Hrvatske Uniji.
“Ulazak u Schengen zasigurno je velik uspjeh za Hrvatsku kao državu i puno znači za njezino pozicioniranje u Europskoj uniji. Još nije sve gotovo, još čekamo konačnu odluku Vijeća u prosincu, ali ne bi smjelo biti nikakvih problema. Barem se svi tako nadamo”, rekao je Rodin.
Dodao je da ulazak u Schengen nije jednostavan proces. “To je proces u kojem država mora razviti određene standarde čuvanja vanjskih granica Europske unije, ali i unutarnje standarde vladavine prava. Očigledno su svi ti uvjeti ispunjeni i možemo biti ponosni i sretni”, rekao je.
Specifičnost s kojom će se susresti Hrvatska
Rodin je također istaknuo pogodnosti pristupanja Schengenu, pritom se osvrnuvši i na grad Luksemburg.
“Grad ima oko 100.000 dnevnih migranata iz drugih država članica, iz Njemačke, Belgije i Francuske. Dakle, 100.000 ljudi na dnevnoj bazi prelazi barem jednu državnu granicu, a ponekad i više od jedne. Možete samo zamisliti kakav je učinak tih migracija na tržište rada. Luksemburška ekonomija bila bi nezamisliva bez toga”, rekao je sudac Europskog suda.
Na pitanje koji će za Hrvatsku biti najveći izazovi, odgovara:
“Ti izazovi su slični za sve države članice, ali za Hrvatsku postoji jedna specifičnost. Hrvatske ulaskom u Schengen postaje čuvar vanjskih granica Europske unije. S jedne strane granice nestaju – granice prema Sloveniji, Mađarskoj, Italiji – ali Hrvatska mora štititi vanjske granice, ne samo za sebe, nego i druge europske države. Mora pri tome poštivati ljudska prava i vladavinu prava.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!