Zlata Hrvoj Šipek završava svoj četverogodišnji mandat na čelu DORH-a. Nikakve izjave ni intervjue nije željela tom prilikom davati no zato je nedugo prije odlaska objavila svoje posljednje Izvješće o radu državnih odvjetništava.
Pregled je to rada cijele hijerarhije DORH-a u 2023. godini, koju su, kako piše Zlata Hrvoj Šipek, obilježili štrajk službenika i mjere upozorenja koje su provodili pravosudni dužnosnici. Uz to, upozorava na kadrovsku potkapacitiranost zbog koje je još u izvješću 2022. najavila da će biti teško održati razinu učinkovitosti iz ranijih godina.
Eskalacija nezadovoljstva u DORH-u
“Nažalost, predviđanje se ostvarilo, s time da je nezadovoljstvo zaposlenika eskaliralo i dovelo do najdužeg štrajka službenika u novijoj hrvatskoj povijesti i provođenja mjera upozorenja od strane pravosudnih dužnosnika.
Usprkos svemu tome rezultati rada ostvareni u 2023. pokazuju da su državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta na kojima su radila, iznimnim zalaganjem državnoodvjetničkih dužnosnika i svih zaposlenika uspjela zadržati visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti i time uspješno ispuniti svoju ustavnu i zakonsku zadaću”, napisala je Hrvoj Šipek ističući da su unatoč povećanjima plaća pravosudni službenici neopravdano ostali na začelju.
Zbog toga ih jako puno nedostaje u sustavu DORH-a.
Koliko zaposlenika zapravo nedostaje?
Među državnim odvjetnicima 22 posto radnih mjesta je upražnjeno, većinom rade oni stariji od 55 godina, a službenika, navodi Hrvoj Šipek, nema ni približno dovoljno.
Tako primjerice u USKOK-u, elitnom uredu za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije za 23 zamjenika ravnateljice administrativne poslove u prošloj godini obavljalo je svega sedam službenica.
“To je apsolutno nedostatno i odražava se na opterećenje zamjenika ravnatelja koji velik dio vremena gube na pisanje podnesaka i državnoodvjetničkih akata”, stoji u izvješću.
Šefica DORH-a proziva Ministarstvo
Glavna državna odvjetnica prozvala je zbog te kadrovske potkapacitiranosti Ministarstvo pravosuđa i uprave koje je, kaže, sa svim problemima već godinama upoznato, ali ih ne rješava.
Spomenula je i da je Ministarstvo tek krajem 2023. od 101 uređaja koji su DORH-u potrebni i koje je tražio, nabavilo njih samo 42. Međutim, ti uređaji, po njezinom mišljenju, neće uskoro biti u funkciji jer predstoji proces prilagođavanja softvera potrebama državnog odvjetništva, instaliranje novih uređaja, a potom i edukacija službenika koji će opremom rukovati.
Koliko je posla lani odrađeno?
Uz takvo stanje, u 2023. državna odvjetništva zaprimila su 41.140 kaznenih prijava protiv pojedinaca i tvrtki. To je 473 prijavljenih osoba manje nego u 2022. predstavlja pad od 11,1 posto.
Među kaznenim djelima najzastupljenije su bile prijetnje na koje se odnosilo 14,8 posto prijava, a zatim slijede krađe i prijevare. U strukturi kriminaliteta, navodi Hrvoj Šipek u izvješću, brojčano se ističu zlouporabe položaja i ovlasti kojih je prijavljeno 1.718, što je 255 više nego 2022. godine.
Iduće najbrojnije kazneno djelo bilo je protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma. Za to je podnijeto 1.709 kaznenih prijava što je 790 prijava više nego godinu ranije. Broj tih kaznenih djela porastao je, prema izvješću, za 85 posto što je posljedica i dalje aktualne migrantske krize i povećanog priljeva migranata prema zapadnoj Europi.
Hrvoj Šipek priznaje da je 35,8 posto prijava u 2023. ostalo neriješeno, a razlog tome pronalazi u smanjenju broja dužnosnika i savjetnika u pojedinim državnim odvjetništvima, povećanom broju ročišta u odnosu na prethodnu godinu, pohađanju Državne škole za pravosudne dužnosnike od strane savjetnika te štrajku državnih službenika i namještenika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!