Strmota: Gasimo demografski požar čašom vode, mi izumiremo

Demograf Marin Strmota bio je gost N1 Studija uživo.

“Razgovaramo, ali stvari ostaju iste. Ispada da su demografi državni neprijatelji, ali mi samo iznosimo podatke i već nam je dosadilo. Ne vidi se vizija razvoja populacijske politike. Ove godine će biti loša slika, imat ćemo rekordan prirodni pad. Broj djece opada, mi smo pali ispod 36 tisuća i sad će to ići sve manje i manje”, govori Strmota.

O najavljenom delimitiranju porodiljnih naknada Strmota kaže da je to dobar smjer. “To je novčana naknada obiteljske politke. Treba pohvaliti takav smjer. Nadam se da postoji volja za to i da postoje sredstva za to. Po izjavama nisam siguran, kao da je dio političara zatečen bio tim napisima. To je dobro, to je pomoć za obiteljski proračun”, kaže Strmota.

Na pitanja o svojoj javnoj ostavci na mjesto državnog tajnika u prvoj Vladi Andreja Plenkovića kaže kako nije bilo sredstava za povećanje tada. “Činjenica je da to ide presporo. U tri i pol godine je to presporo, dinamika ne postoji i nema strategije. Ovo je sad nešto izbačeno, ići će, ne sutra, nego sljedeće godine. Presporo za situaciju koju imamo. Gasimo demografski požar čašom vode. Mi izumiremo, nije nam potreban ovaj popis stanovništva da bi znali koliko nas ima. Nije bitan broj, nego broj starih, mladih, struktura… Sve brže raste prirodni pad. Ići s jednom mjerom kao spasonosnom je gotovo tragikomično. To je lijepa mjera i sam sam se borio za nju, ali to je malo”, kaže Strmota.

“S demografskim problemmima se treba boriti populacijskim politikama” kaže objašnjavajući da bi “populacijska politika trebala biti krovna svim drugim politikama”. “Treba povezati sve resore i onda svaki resor izbaci svoju politiku. Najveći doprinos bi bio afirmacija roditelja na tržištu rada. Ljudi ne prave djecu zbog novca. Treba dati mogućnost roditeljima da rade, jer oni moraju raditi ako žele normalno živjeti. Ovako, vi izbacite stambenu mjeru i onda to propadne zbog nekih političkih”, govori i zaključuje kako je demografska politika puno širi problem od toga hoće li se nekome dati par stotina kuna.

I iseljavanje je veliki problem, kaže Strmota. Prema njegovim riječima, zbog pandemije se jedan dio ljudi vratio u Hrvatsku, ali će opet otići kad im se ukaže prilika.

“Hrvatska je lijepo mjesto za život ako imaš sve predispozicije za život. Da bi govorili o kvalitetnom životu, morate zadovoljiti neke stvari. Vlada opće nezadovoljstvo, nepovjerenje u sustav. Širi socijalni problem je u društvu kad govorimo o tim demografskim procesima”, kaže.

Strmota smatra da površan pristup demografskoj politici neće dati rješenje. “Smatra se da će ekonomija riješiti sve probleme. Ta zabluda vlada i u Hrvatskoj i u Europi. Često vodeći ljudi smatraju da je rast jedino rješenje. Nije. Vidimo da i ljudi koji imaju visok standard nemaju djecu”, objašnjava. Dodaje i da se “socijalni pristup u Hrvatskoj smatra milosrđem”. Prema njegovim riječima jasan pokazatelj toga da Hrvatska ne zna što želi je i dječji doplatak kojeg koristi sve manje obitelji, a njegova se osnovica nije mijenjala već 20 godina.

“Među najgorim smo zemljama u svijetu prema demografskim pokazateljima. Među pet najgorih smo. Mi imamo i prirodnu depopulaciju i iseljavanje i starenje. I mi već 30 godina pričamo. Ja sam četvrta generacija demografa i glavni smo neprijatelji svim vladama”, zaključuje Strmota.