Stručnjak za N1 objasnio može li Milanović poništititi izbor glavnog državnog odvjetnika

Vijesti 11. sij 202420:57 0 komentara
Sanjin Strukic/PIXSELL

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević u N1 Newsnightu s Ivanom Tomić komentirao je izbor glavnog državnog odvjetnika.

Konkretnije, detalj oko potencijalne suspenzije izbora, koji je spomenuo bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić. Ali, Gardašević je odmah otklonio svaku sumnju o tome postoji li takva mogućnost.

“Ne postoji, predsjednik po našem Ustavu trenutno nema tu ovlast. Postupak izbora je načinjen tako da o njemu odlučuje Sabor. To je različito od izbora predsjednika Vrhovnog suda. Ono što je govorio gospodin Olujić, vezano je uz članak 94., stavak 2, Ustava Republike Hrvatske. Dobro da je otvorio tu temu jer nitko nije definirao krajnje dosege te norme i trebalo bi to napraviti”, kazao je pa pokušao ukratko izvesti upravo to:

“Članak 94., stavak 2, glasi “Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti”. To je jedna vrlo široka i neodređena norma, relikt polupredsjedničkog sustava. Malo je modificirana 2000., ali ostala je ovakva i do danas. Francuzi imaju sličnu odredbu, ali njihov sustav je puno jači u smislu ovlasti predsjednika.”

N1

Potom je dodatno objasnio što znači spomenuti stavak Ustava.

“Što znači redovito i usklađeno djelovanje za stabilnost državne vlasti? Što bi predsjednik mogao ako procijeni da vlast ne funkcionira usklađeno? Na koga se to odnosi? Mislim da tu normu treba izbaciti ili interpretirati da se odnosi samo na ovlasti koje predsjednik ima i inače u svom djelokrugu i da mu služi kao dodatni alat za obavljanje ovlasti koje ima po Ustavu.”

Ukratko, predsjednik ne može poništiti izbor, niti utjecati u tom smislu na njega. No, nije izbor glavnog državnog odvjetnika jedino što nas čeka u ovoj godini. Ove godine, 7. lipnja, ističe mandat desetorici sudaca Ustavnog suda.

“Za legitimitet bi bilo bolje da ih bira novi saziv Sabor. No, ne znamo kad će parlamentarni izbori. Ustav predviđa jedan poseban slučaj, da ako sudac ne bude reizabran, mandat se može produžiti do maksimalno šest mjeseci”, kazao je Gardašević i pojasnio kriterije izbora Ustavnih sudaca:

“Osnovna funkcija Ustavnog suda je provjeravati ustavnost zakona i drugih propisa. U skladu s tim je neka ideja da u Ustavnom sudu mogu sjediti isključivo pravnici s minimalno 15 godina iskustva, odnosno 12 godina ako imaju doktorat. Moraju se istaknuti znanstvenim ili stručnim radom, što je objektivan kriterij. Ili javnim djelovanjem, što je norma koju bi trebalo izbrisati.”

Priznao je da njemu nije zanimljiva ta funkcija, osim…

“Ako se razljutim. Trenutno još nisam ljutit, imam vrlo uređen privatni i profesionalni život. Zadovoljan sam na fakultetu. U Hrvatskoj postoji jako puno kvalitetnih pravnika. Volio bih da se kod izbora za suce Ustavnog suda prijavi puno kandidata jer znam da ih ima. Svoju karijeru vidim na fakultetu i volio bih je nastaviti u tom smjeru.”

Želja mu je da se kod izbora kandidata postavljaju pitanja kojima bi se provjerilo njihovo znanje, kako tu poziciju ne bi dobili oni koji ga nemaju na potrebnoj razini. Kao i oko ove teme, upućen je u onu oko novog kaznenog djela – neovlaštenog otkrivanja izvidne ili dokazne radnje.

“Premijer će morati jako dobro morati obrazložiti motiv za uvrštavanje te izmjene Kaznenog zakona. Jer, ona ulazi u prostor slobode izražavanja, što je prostor osobne slobode, odnosno, jedna od temeljin sloboda. To je, kako kažemo mi pravnici, sloboda posebne kontrole. Zato će onaj koji predlaže izmjenu to morati jako dobro obrazložiti. To nije jedna vrsta zakona koja se uzima zdravo za gotovo”, zaključio je Đorđe Gardašević.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!