O predizbornoj kampanji uoči izvanrednih izbora u Srbiji u Newsroomu je naš Domagoj Novokmet razgovarao s Alenom Delićem, stručnjakom za internetsku sigurnost.
Priča o izborima u Srbiji osvanula je u britanskom Guardianu. Radilo se sumnji na digitalno špijuniranje oporbe, no priča je otišla toliko daleko da je čak Apple upozorio oporbene političare u Srbiji da je pokušan sigurnosni proboj njihovih mobilnih telefona. Dokle danas ide politička digitalna špijunaža i zloupotreba tehnologije komentirao je u Newsroomu Alen Delić.
“Izgleda da netko filmski scenarij pokušava pretvoriti u stvarnost”, rekao je i dodao: “Govorimo o tome da se na neki način oporbi pokušava napraviti situacija s nezgodnim snimkama, porukama, da im se namjesti, dođe do povjerljivih informacija, paleta je stvari koje se mogu događati.”
Prije nego što je u Srbiji procurila u javnost snimka seksualnog odnosa jednog političara, predsjednik države je najavio da će se to dogoditi. Aleksandar Vučić je, osim toga, javno rekao da za jednog suca da je grozan jer nikad nije nazvao nijedan humanitarni telefon. Kako predsjednik države zna je li netko zvao humanitarne telefone?
“Nažalost, postoji samo jedan način da to zna, a tim se aktivnostima bave organi u državnom aparatu kojima to na prvu ne bi trebao biti posao ili bi trebao biti kad se govori o opasnim pojedincima”, objasnio je Delić. “Ili koristi alate ili skupine ljudi za takve aktivnosti. Ne bih isključio, odnosno naglasio bih da postoji aspekt kojim se bave sigurnosno obavještajne agencije i tamo postoje informacije, ali kad govorimo o digitalnom svijetu, moramo znati da se do određenih informacija može doći i drugim kanalima, ne moraju se koristiti državni aparati. No, ovdje su stvari vrlo jasne.”
Pegasus je najdramatičniji primjer špijunskog softwarea koji je ugrozio informacije stotine političara, novinara, aktivista za ljudska prava i poduzetnika. Na pitanje kako se onda uopće mogu zaštiti informacije, Delić odgovara:
“Ako trebamo štititi mali set informacija, primjerice političku strategije i slično, to se može da se ne dopisujemo mailom i porukama, nego da to radimo u prostoriji bez mobilnih uređaja. Za one najbitnije informacije nam trebaju mjere zaštite da nitko ne može doći do njih.”
Krajnje jednostavnih savjeta nema, no stručnjak za kibernetičku sigurnost ipak izdvaja:
“Sve te aplikacije se stvaraju kao i redovne. Uvijek postoji mehanizam ako je nešto iscurilo što nije trebalo, postaviti sumnju i istražiti. Često zaboravljamo da tajna između dvije osobe može biti tajna samo ako je jedna osoba mrtva. Svi ljudi non stop razgovaraju, ne radi se uvijek o sofisticiranim načinima. Ljudi obrađuju informacije u tehnologiji. Imali smo primjere da su ljudima ukradeni stari uređaji da bi se eventualno gore našlo nešto eksplicitno.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!