Slovenija je jučer uspostavila nove punktove zbog migrantske krize, odnosno sve većeg broja migranata koji dolaze u Sloveniju ali i onih koje Austrija vraća u tu zemlju. Pitali smo uglednog stručnjaka za geopolitiku i sigurnost, rektora Sveučilišta Vern Vlatka Cvrtilu što nam ta reakcija Slovenije u ovom trenutku govori, te je li naznaka moguće suspenzije Šengena.
“Za sada ne, jer onako kako su slovenski dužnosnici to objasnili radi se o ciljanim kontrolama baš na onim putovima za koje se smatra da su najfrekventniji za ilegalne migracije. To, međutim, nije samo slovenski problem, već i hrvatski problem. No tu su i druge europske države koje se s tim suočavaju. Tako smo čuli jučer i da Njemačka stavlja granicu prema Poljskoj jer se očito aktivirao i taj istočni pravac ilegalnih migracija”, rekao je.
“Jasno je da će se migracije nastaviti, a ako to stavimo u kontekst onoga što se trenutno događa u svijetu, onoga što se događa u Africi gdje imamo redovite vojne udare, problema s hranom zbog rata u Ukrajini, te klimatskih promjena – onda dolazimo da razloga zbog kojih su migrantski valovi sve veći i sve češći. Tome doprinose i vremenski uvjeti koji su vrlo povoljni ovu jesen, pa zato imamo veliki pritisak. Ovo nije izazov samo svake pojedine države već, ponavljam, cijele Europske unije”, komentira prof. Cvrtila ističući kako EU još uvijek nema na adekvatan način riješen sustav azila.
“Mjere koje se poduzimaju dosta su privremene i paušalne, i ne donose one rezultate koje bi trebale. Najavljeno je da će ministri unutarnjih poslova i druge strukture u EU poraditi na tome da se ipak napravi neki model koji bi mogao smanjiti taj pritisak. Tako je EU s Tunisom ušla u određeni dogovor kao što je je ranije s Turskom, kako bi oni koji dođu u Tunis bili tamo zadržani neko vrijeme. EU će financirati sve ono što je potrebno da bi ti ljudi mogli kasnije na legalan, regularan način doći u EU, a ne kroz ilegalne kanale”, rekao nam je Cvrtila naglašavajući kako veliki broj ilegalnih migranata jača ilegalne kanale što je onda posebno veliki izazov s kojim se jako teško boriti.
Na pitanje raste li upravo zbog toga i nasilje na granicama, Cvrtila odgovara prognozom kako je moguća i eskalacija tog nasilja.
“Pogotovo ako pogledamo što se događa u Srbiji, posebno u Vojvodini na granici prema Mađarskoj. Organizirane skupine su očito dobro naoružane. Što znači da je ilegalna mreža koja ih podržava u tim nastojanjima spremna da im daje naoružanje, kako bi mogli kontrolirati te svoje aktivnosti. A to je izuzetno zabrinjavajuće.
Ako se to nastavi, nacionalni sustavi sigurnosti imat će ozbiljnih problema, jer će se pojačati kriminalne radnje. To su kriminalne radnje od strane osoba bez dokumenata koje ulaze u ilegalne migrantske putove i to je nešto što može ozbiljno zabrinjavati u budućnosti. Može se dakle promijeniti i karakter migracija, odnosno izazova što ih imamo s migrantskom krizom”, najavljuje profesor.
Svjestan je kako postoji strah da bi Hrvatska mogla postati svojevrsni hot spot.
“Bilo bi neobično da to postane baš Hrvatska jer nije prva država EU u koju ulaze migranti. Oni relativno brzo i lako prolaze neke druge države koje su istočnije od nas. Prelaze Balkanski prostor koji je vrlo porozan što se tiče ilegalnih migrantskih skupina i dolaze na našu granicu. Bilo bi neobično da Hrvatska postane žrtva nefunkcioniranja europskog sustava azila i sustava za borbu protiv ilegalnih migracija. Vidi se da su u Europskoj uniji svega toga svjesni ali imaju vrlo malo rješenja”, kazao je Cvrtila za N1.
Prema njegovom mišljenju skori kraj ove situacije se ne nazire.
“Protiv ilegalnih migracija EU se ne želi boriti podizanjem zidova ili žice. EU sebe promovira kao otvorenu zajednicu u kojoj svi oni koji imaju potrebu doći, bilo ilegalno ili legalno mogu dobiti pomoć i podršku. Ako se pošalju i neke druge snage na granicu, poput vojske, to sigurno neće zaustaviti ilegalne migracije. Mora se poraditi na sustavu azila koji će ravnomjernije raspoređivati odgovornost. S time se već pokušalo, ali nije uspjelo. Sada polako raste svijest da ćemo kumulativno na godišnjoj razini imati toliko migranata koliko smo ih 2015. imali u cijelom valu”, rekao je.
Iako se taj izazov ne podcjenjuje, jako malo energije se troši da bi se došlo do adekvatnih rješenja. Mislim da smo sada došli do granice kada bi stvarno trebalo nešto poduzeti. Jedno od ograničenja je što su iduće godine izbori, te će doći do promjena u političkoj strukturi u EU. Pitanje je zato hoće li odmah na početku biti energije, odnosno hoće li se upravo ovim pitanjem EU odmah na početku baviti. Po mom mišljenju ono bi trebalo postati prioritet, jer ćemo se inače suočavati s brojim izazovima za koje još možda nismo ni svjesni kakvi mogu biti”, zaključuje Vlatko Cvrtila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
