Profesorica Ekonoskog fakulteta Marijana Ivanov u N1 studiju uživo analizirala je gospodarske i ekonomske prilike u Hrvatskoj i svijetu.
Stručnjakinja je objasnila je li doista istina da je Europa, kako kaže šefica Europske središnje banke Christine Lagarde, naučila iz velike krize 2008. godine i sada je naš bankarski sustav stabilan: “Nakon 2008. godine regulativa u Europi se znatno postrožila. Uvedeni su dodatni kapitalni zahtjevi za banke. Počelo se upravljati rizikom likvidnosti. Počeo se pratiti rizik financijske poluge. Svo troje su razlozi zašto se banke mogu naći u problemima – bilo zbog likvidnosnog manjka u uvjetima kad oponenti povlače depozite, što je bio slučaj sad s američkim bankama, bilo zbog nedovoljno kapitala ako im se previše kvari kreditni portfelj”.
Ističe da su banke u RH trenutno u dobrom stanju: “Hrvatski bankarski sustav ima čak i daleko više nego što je potrebno. Banke u RH su visoko kapitalizirane i imaju ogromne zalihe likvidnosti. Više nisu izuzetno inozemno zadužene. Onih lošijih kredita koji su postojali od prošle recesije banke su se riješile. Kvaliteta kreditnog portfelja im je sada jaka. Nadamo se da ćemo izbjeći recesiju pa da neće doći do kvarenja novog kreditnog portfelja”.
Kad je riječ o mogućnosti recesije, kaže: “Inflacija više ne divlja kako je to bilo ranije. Stope su niže, ali to ne znači da nas do ljeta neće iznenaditi. Inflacija nije završena, ali je usporila. Zaposlenost je i dalje vrlo visoka, plaće su pod pritiskom rasta. Plaće su za poduzeća trošak. Ako se nastavi spirala rasta cijena roba i usluga i rasta plaća, onda ćemo nastaviti proces inflacije. Recesiju obično naprave centralne banke kad krenu previše podizati kamatne stope da bi ugušile inflaciju, naprave neke druge poremećaje u gospodarstvu”.
Ističe da nam prijetnja opet dolazi iz SAD-a: “Kriza banaka je riješena u par banaka koje su bile u fokusu javnosti, ali ne znači da se takvi scenariji neće događati kod drugih banaka. Nije isključeno da u Americi ponovno krene val financijske krize kao posljedica restriktivne monetarne politike i pada cijena obveznica i manje dostupnosti kredita, manjka likvidnosti – u takvim okolnostima može krenuti recesija u SAD-u. Ona će se onda prenijeti na Europu jer ekonomija Europe uvelike ovisi o izvozu u SAD. Očekivanja u Europi su uvijek pod utjecajem toga što se zbiva u SAD-u. Rizik je i dalje pristuan”.
Kad je riječ o Hrvatskoj, stručnjakinja kaže: “Vladini paketi pomoći na neki način svima smanjuju troškove i građanima smanjuju trošak života. Da su građani u potpunosti osjetili rast cijena energenata, za potrošnju bi ostalo puno manje. Potrošnja bi počela padati i ušli bismo u stanje recesije. Sve čime smanjite troškove života građanima, poduzećima, izbjegava ulazak u recesijsko stanje. Međutim, plaće i dalje ne prate dinamiku rasta cijena. U realnim terminima, te plaće vrijede sve manje. Ako receseija krene, onda će i nezaposlenost rasti”, zaključuje stručnjakinja.
Ostatak razgovora pogledajte u video zapisu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!