Na sudovima diljem Hrvatske odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca (bijeli štrajk) odazvao se velik broj sudaca, više nego što se očekivalo, ističu iz Udruge.
Priopćenje Udruge hrvatskih sudaca prenosimo u cijelosti:
“Prema dosad prikupljenim podacima sa sudova diljem Republike Hrvatske, odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca iznad je očekivanja i ranijih procjena (od 70 %). Stopa sudjelovanja sudaca u posebnim mjerama je vrlo visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima te je u nekim gradovima dosegao i sto posto. Kad je riječ o većim gradovima, Općinski građanski sud u Zagrebu bilježi odaziv 97 %, karlovački općinski sud (sa stalnim službama) i bjelovarski općinski sud (sa stalnim službama) 95 %, a Općinski sud u Dubrovniku (sa stalnim službama) čak 100 %. Svi suci na trgovačkim sudovima u Splitu, Varaždinu, Dubrovniku, Pazinu i Karlovcu pridružili su se provedbi mjera. Na Upravnim sudovima u Zagrebu i Osijeku bilježimo 100 % odaziv, u Rijeci 80 %, a u Splitu 60 %. Po zemljopisnoj podijeli, samo je u Slavoniji zabilježen očekivano slabiji odaziv sudaca.
Mjere upozorenja, podsjetimo, provode se od 8. do 19. svibnja 2023. na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj, jer se želi upozoriti na činjenicu da je status sudaca potrebno vratiti na stanje iz 1999. Od tada je naime, prosječna plaća u Hrvatskoj rasla šest puta više od prosječne sudačke.
U iduća dva tjedna odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim postupcima. U drugostupanjskim će se postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otprema odluka. Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provode mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme, ističe se iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS).
Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu u tri koraka; u prvom bi se provele „vatrogasne mjere“ kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom neto plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66 €). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 € neto, do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 % te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja s 3,54 na 4,19.
Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – prijedlog i primjenu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija u skladu s EU praksom – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, uz sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća drugostupanjskih sudaca s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.
Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS kao treći korak ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika u sudovima s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti. Oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa- To je najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. S druge strane svjedočimo neprekidnom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima. Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 % (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.
Primjena spomenutog zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika (čiji je rad također reguliran Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika), a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se oko 40 % vraćalo u državni proračun”, stoji u priopćenju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!