Prije više od sedam godina, krajem travnja 2017., premijeru Andreju Plenkoviću u njegovom je uredu prezentirana nabavka softvera za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Na prezentaciji su bili ondašnja ministrica Gabrijela Žalaca i poduzetnik Mladen Šimunac. Njih dvoje sada su obuhvaćeni optužnicom Europskog tužiteljstva zbog sumnje da je softver, koji su Šimunac i njegov poslovi partner Marko Jukić prodali Ministarstvu, preplaćen.
Žalac je optužena da je kupnjom nerealno skupog softvera oštetila državni proračun i proračun EU-a. Aferu je otkrio portal Telegram još 2019., a nakon što je USKOK zaključio da je nabavka softvera bila u redu, EPPO je ipak nastavio postupak.
U prosincu 2021. Žalac, Šimunac i Jukić te ondašnji ravnatelj ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislav Petric bili su uhićeni. Do danas, optužnica protiv njih još nije potvrđena.
Maratonski proces
Gotovo godinu dana Visoki kazneni sud odlučivao je o žalbama što su ih Žalac i ostali okrivljeni uložili na prvu odluku optužnog vijeća koje je optužnicu bilo potvrdilo. Visoki kazneni sud vratio je sve na početak te će se danas ponovno razmatrati jesu li poruke što ih je Gabrijela Žalac razmjenjivala s bivšom HDZ-ovom državnom tajnicom Josipom Pleslić ex Rimac zakoniti dokazi.
Optužno vijeće bi sada, po nalogu Visokog kaznenog suda, trebalo ili ubaciti u ovaj sudski spis cijeli predmet protiv Josipe Pleslić ex Rimac, ili provjeriti je li nalog na osnovu kojeg je pretražen mobitel Josipe Rimac bio zakonit. Točnije, je li pretraga njezinog mobitela naložena samo na osnovu onoga što su istražitelji doznali dok su je tajno pratili ili je bilo i nekih drugih dokaza i argumenata.
Što je zapravo sporno?
Naime, naloge na osnovu kojih je se počelo tajno pratiti Josipa Rimac smatra nezakonitima, iako je u međuvremenu, u njezinom slučaju Visoki kazneni sud već utvrdio da je sve bilo u redu odnosno da su poruke iz njezinog mobitela zakoniti dokazi.
Europsko tužiteljstvo u optužnici navodi da je Žalac napumpala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na tome izdašno zaradili. Plaćeno je oko 1,73 milijuna eura, odnosno 12.991.000 kuna, dok su vještaci utvrdili da realna cijena iznosila otprilike 360.000 eura odnosno 2.700.000 kuna.
EU novac za rođendan
Inače, protiv Žalac EPPO vodi još jedan postupak. Riječ je o istrazi u kojoj se sumnja da je od 2017. do srpnja 2019. nalagala da se njezini privatni troškovi u ugostiteljskim objektima, koji nisu bili u opravdane službene već u privatne svrhe, i kao takvi nisu bili prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, plate javnim novcem.
Na taj je način, sumnja se oštetila EU fondove i državni proračun za oko 11 tisuća eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!