Za tri tjedna u Strasbourgu počinje plenarno zasjedanje Konferencije o budućnosti Europe. Čitavu stvar vodi potpredsjednica Europske komisije za demografiju Dubravka Šuica s kojom je ovoga tjedna u Savudriji za Točku na tjedan razgovarao naš Hrvoje Krešić.
Komentirajući budućnost Europske Unije nakon pandemije Dubravka Šuica je rekla:
“Možda je na početku pandemije bilo malih nesnalaženja, dijelo smo odgovorni, dijelom nismo, ali mislim da se jako dobro nosimo s krizom, mislim na Europsku komisiju. Osim što smo otkrili lijek i financirali cjepivo, da smo pomogli europskom gospodarstvu. Bez SURE programa i nekih drugih mnoga radna mjesta diljem EU bila bi ugašena, ali ne samo radna mjesta nego mala i srednja poduzeća. EU je to shvatila, olabavila procedure, to je dokaz da je biti u EU velika razlika, nego biti sam, izvan EU.”
VEZANE VIJESTI
Po njenom mišljenju Brexit je povijesna pogreška: “Škotska računa na EU, ali ne mogu spekulirati što će se dogoditi.”
Ističe da tijela mogu pomagati gospodarstvu dok BDP na razini Unije ne naraste, no ističe da ćemo se pandemije riješiti jedino cijepljenjem: “Trajat će dok se BDP ne podigne. Imamo dobre projekcije, idemo prema boljem. Cijepljenje će nam jako pomoći da izađemo iz krize. Jedino cijepljenjem možemo prerasti krizu. EU je točno pola cjepiva plasirala u treće zemlje, trudimo se ne biti sebični jer ako se cijeli svijet ne riješi pandemije, nećemo ni mi, a EU je lider u tome. Moramo pomoći svima, inače smo svi u problemu.”
Na pitanje kako objašnjava činjenicu da u Hrvatskoj cijepljenost nije zadovoljavajuća, Šuica je odgovorila:
“Često se pitam o tome, loše je da je samo 50% odraslih osoba cijepljeno. Sociološki bi se to moglo objasniti. Riskirat ću i objasniti s obzirom na to da smo izašli iz sustava kad su se odluke donosile centralno, naši ljudi ne vole takve centralističke preporuke, a ne žele vjerovati znanosti. Kako objasniti da u zemlji poput Belgije, koja je decentralizirana, fragmentirana, imate oko 80% cijepljenih? Zato mislim da u Hrvatskoj postoji otpor koji mi je teško objasniti osim ovim sociološkim, psihološkim problemom.”
Ipak, smatra da je Vlada napravila sve: “Mislim da je Vlada napravila i radi dobar posao. Sad predstavljam svih 27 zemalja i ne miješam se u unutarnje poslove, ali koliko pratim, mislim da Vlada radi dobar posao, a koji je razlog da građani apstiniraju, možda treba pribrojati broj onih koji su preboljeli, pa je broj imunih vjerojatno veći.”
Platforma za građane
Organizacija konferencije o budućnosti Europe napreduje, kaže:
“Od rujna sam stalno na putu, promoviram konferenciju Budućnost Europe. Pokušavam uvjeriti vlade i civilno društvo da je nužno uključiti se u to. U dobroj smo fazi, počeli smo razgovore s građanima. Večeras počinje treći dijalog u Strasbourgu, odabrali smo 800 građana slučajnim uzorkom iz svih zemalja. Raspravlja se o onome što misle da je važno za njihovu budućnost, a to prelazi u plenarnu konferenciju 22. listopada u Strasborugu kad će se naći i predstavnici vlada, civilnog društva građana… Tad će se raspraviti o svim temama i u proljeće iduće godine ćemo izvući zaključke, to će biti najvažniji dio konferencije. Važna je multijezična digitalna platforma, koja je hub ove konferencije. Preko nje građani mogu iznijeti želje, ideje, strahove, i ona hrani dalje panele, a paneli plenarnu konferenciju.”
Na pitanje koje su želje, probleme ili ideje građani zasad izdvojili, otkriva da ih je iznenadilo što trenutno muči stanovnike:
“Sad prema prvom izvješću prva tema koja muči građane su klimatske promjene, drugo je stanje europske demokracije, a zdravlje negdje niže. To znači da još dovoljno građana nije došlo na platformu, nego da djeluju ljudi iz briselskog mjehurića. Pozivam građane da se uključe i plasiraju teme koje ih zanimaju.”
“Svaki Europljanin je u zadnji sto godina bar jednom bio ili izbjeglica ili prognanik”
Na pitanje kakva je demografska situacija u Europi, a onda i u Hrvatskoj, Šuica kaže:
VEZANE VIJESTI
“To mi je bio prvi posao – napraviti stanje EU. To je prvo izvješće Europske komisije. Ne brojimo ni stope nataliteta ni mortaliteta, nego radimo sve da stvorimo uvjete da bi se dobro živjelo na selu i u gradu, da bi djeca imala svoja prava, da sagledamo situaciju da Europljani žive 10-ak godina dulje, a zato ćemo možda morati malo dulje i raditi. Migranti su jedan dio rješenja – upravljanje legalnim migracijama. Također, kako bismo spasili radnu snagu. Drugo rješenje je umjetna inteligencija i robotika. Treba stvarati uvjete za mlade obitelji. Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da migracije postoje, ali govorim isključivo o legalnim migracijama. Vijeće danas drugačije gleda na problem ilegalnih migracija, stanje koje se tad dogodilo pozivom iz Njemačke više nije opcija.”
Ističe da sumnja da će Europa popuštati stav prema ilegalnim migracijama, ali i kaže: “Svaki Europljanin je u zadnji sto godina barem jednom bio ili izbjeglica ili prognanik i toga se treba sjetiti.”
Prokomentirala je i Orbanove demografske mejre u Mađarskoj: “Rezultat je, koliko znam, vrlo mali pomak, no svaka država sama određuje kako će upravljati demografskim promjenama. U Hrvatskoj se najavljuje novi zakon, a to je da će cijeli porodiljni biti plaćen i da će muškarci morati uzeti dio porodiljnog.”
“Plenković ima ogromnu perspektivu”
Angela Merkel odlazi s mjesta kancelarke nakon četiri mandata. Dubravka Šuica ističe da je to prirodno:
“Njezin odlazak je prirodan, nakon četiri mandata. Ne vjerujem da će biti velikih posljedica iako je ona bila stabilizirajući faktor, po tome bih je pamtila. EPP je najveća stranka u Europskom parlamentu. Premda je bila dobra kancelarka, ne može jedan čovjek predstavljati stranku.”
Na pitanje hoće li to utjecati na Andreja Plenkovića s obzirom na činjenicu da je jedan od najprominentnijih političara u Europskoj pučkoj stranci, Šuica zaključuje:
“Zato sam rekla da postoji regeneracija u strankama pa je vjerojatno i hrvatski premijer također dio te regeneracije. Nemam kristalnu kuglu i ne bih željela prejudicirati. Mislim da Andrej Plenković čvrsto vodi Vladu, ima većinu i ima još velika dva zadataka – Shengen i Eurozonu. Tek tad ćemo mi Hrvati shvatiti i osjetiti puninu članstva u EU. Dosad smo ipak u drugom razredu. Mislim da će on to izvršiti. Ima ogromnu perspektivu, a kako će to iskoristiti, ovisi o njemu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare