Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature nanose ovoga ljeta ogromne štete na slavonskim poljima, a najteže su stradali kukuruz, suncokret, soja i šećerna repa.
Da se spasi što se spasiti dade, žetva suncokreta počela je sredinom kolovoza, ranije no ikada. A i s berbom kukuruza krenulo se mjesec dana ranije nego što je uobičajeno.
Mato Brlošić, ratar iz Piškorevaca kod Đakova i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore kaže nam da u cjelini gledajući ovogodišnja suša nije bila ekstremna kao pretprošle godine. Oborina je bilo, ali su bile neravnomjerne, a najveći problem poljoprivrednika u Slavoniji su dugotrajne ekstremno visoke temperature.
“Suša je doslovce sve poharala”
“Već duže od 30 dana temperature su oko 35 stupnjeva, a išle su i do 40. Ovo što ove godine imamo s kukuruzom je nezabilježeno. Kukuruz koji se vrši je s 10 do 12 posto vlage zrna (kad je ispod 15 posto zrno se smatra suhim, nap.a.), a to nikad nije bilo. Suša je doslovce sve poharala”, kaže Brlošić.
Zbog ekstremno visokih temperatura, a dijelom i zbog ledotuče, najviše su stradale proljetne kulture – kukuruz, suncokret, soja, a ponajviše šećerna repa.
“Štete izazvane tim ekstremno visokim temperaturama su od 30 do ponegdje 100 posto. U prosjeku, smanjenje prinosa je oko 50 posto”, ističe.
“Slavonija nikad nije ovako izgledala”
A donedavno se činilo da će ova godina biti izuzetna za spomenute proljetne kulture.
“Do sredine srpnja sve je izgledalo obećavajuće, da ne može biti bolje, za kukuruz, suncokret i šećernu repu. A onda su od sredine srpnja naovamo krenule ekstremne temperature. Slavonija nikad nije ovako izgledala. Mogla bi gorjeti kao i Dalmacija”, rezignirano je dodao Brlošić.
Podsjeća da je oborina bilo, ali nisu bile ravnomjerne.
“Ukupne količine kiše nisu manje, ali su posljednjih godina neravnomjerno raspoređene. U nekom selu padne 100 litara kiše po četvornom metru, a dvadeset kilometara lijevo ili desno ne padne ništa. U mom selu, primjerice, već dva mjeseca nije pala ni litra kiše. Očito se na mikrolokacijama dogodilo nešto ekstremno. Naglašavam da je tako tu u Slavoniji. U zapadnim dijelovima Hrvatske, oko Bjelovara i zapadnije, situacija je puno bolja i oni će dobro proći. Mi trebamo krenuti u novu sjetvu, a nema dovoljno vlage u tlu. Jednostavno je nemoguće obraditi zemljište u ovim uvjetima”, kaže.
“Kiša više ne može pomoći usjevima”
Kiša koja se očekuje u drugoj polovici ovoga tjedna po svemu sudeći neće puno pomoći.
“Što se tiče usjeva, kiša više ne može pomoći, ali može pomoći zemljištu da se može obrađivati i pripremati za nove kulture. Naše procjene su da bi s minimumom od 100 litara kiše po četvornom metru mogli krenuti u obradu poljoprivrednog zemljišta”, napominje Brlošić.
Neki prirodni ciklusi očito su poremećeni. Mogu li se i kako poljoprivrednici prilagoditi tomu – pitali smo Brlošića.
“Možemo napraviti određeni pomak, možda krenuti u nekakav drukčiji način obrade zemljišta. No, to zahtijeva posebnu mehanizaciju, a time i dodatne troškove. Sami to ne možemo. Naši fondovi ne idu na ruku svim poljoprivrednicima, samo onim velikima”, kaže.
On smatra da bi najviše mogli pripomoći genetičari.
“Vidimo danas da određeni hibridi imaju pad prinosa 60-70 posto, dok drugi u istim uvjetima imaju pad od 30 posto. Mislim da bi genetika mogla najviše pomoći. Raspolažemo određenim hibridima koji bolje podnose sušu, ali nitko sa sigurnošću ne može prognozirati kakva će biti godina pa da više sijemo baš te hibride koji u kišnim uvjetima ne daju vrhunske prinose. A vremenska prognoza pouzdana je do osam dana”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!