Jamči li aktualno radno zakonodavstvo u RH doista ravnopravnu poziciju zaposlenih žena i muškaraca i kako se u praksi u javnom i privatnom sektoru ono provodi, u Točki na tjedan s Natašom Božić raspravljale su sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Iris Gović Penić i članica izvršnog odbora Udruge Glas poduzetnika Ivana Matić.
Sutkinja Gović Penić kaže kako broj sudskih predmeta nije dobar pokazatelj toga jesu li i koliko žene ravnopravne jer one u spor zbog uznemiravanja, diskriminacije i mobinga kreću tek kad im voda dođe do grla, kad ozbiljno strada i psihičko i fizičko zdravlje. Ona objašnjava da veliki broj žena i uspije dobiti takve sporove upravo zato jer u njih kreću tek nemaju više drugog izlaza.
Matić na pitanje što je najčešći oblik diskriminacije koji susreću kaže kako se puno radi s lokalnim i nacionalnim vlastima, ali da mnogo ljudi još uvijek ne shvaća u čemu je problem. “Kvaka je u balansiranju poslovnog i privatnog života”, kaže ona. “Žene u gospodarstvu u neiskorišteni potencijal, mi smo premala država i ne možemo si dopustiti da svi ne radimo. Žene u gospodarstvu ne zapošljavaju samo sebe nego i druge…”, govori Matić spominjući panel u Šibeniku na kojemu su poduzetnice govorile kako moraju na neko vrijeme zatvoriti posao da bi vozile djecu u školu, a dogradonačelnik ih je pitao – gdje vam je muž?
“Naš je prijedlog lokalnim vlastima da poduzetnice početnice podrže na način da im osiguraju besplatan vrtić. Kapital za biznis nije samo novac, nego i vrijeme. To je ono što žene namju, nemaju vremena”, kaže Matić. Spominje kako Poreč već nekoliko godina izlazi u susret poduzetnicima, kao i Koprivnica, a ovih dana će to početi raditi i Samobor.
Na pitanje ima li u sudskoj praksi slučaj da je žena uspjela dokazati diskriminaciju na poslu jer je manje plaćena od muških kolega, Gović Penić kaže kako među 250 presuda koje je skupljala 15 godina, kao građu za knjigu, nije našla takvu presudu.
Iznosi za naknade štete su između 20 i 50 tisuća kuna, kaže sutkinja Gović Penić. “To nije novac koji bi meni pružio zadovoljštinu, a moramo poslati i poruku da je takvo nešto neprihvatljivo i da će biti kažnjeni”, kaže govoreći o slučajevima seksualnog uznemiranja na poslu. Navodi i kako poslodavac ima pravo tražiti povrat novca od osobe zbog čijeg je ponašanja bio prisiljen plaćati kaznu.
Matić kaže kako razlike u plaći ne moraju biti isključivo financijske, nego se u obzir uzimaju i ostali benefiti, poput službenih automobila, telefona…
Strašna je, kaže Matić, situacija u kojoj se nađu samozaposlene žene koje odu na porodiljni jer one, de facto, ostaju nezaposlene. “Imaju naknadu od 3000 kuna, a to je na nivou nezaposlenih, šalje se jako loša poruka, da se ne isplati raditi”, govori. Dodaje kako UGP predlaže da se ta naknada isplaćuje u dvije skupine, prema primanjima pa da se i na taj način pošalje poruka da se rad isplati.
Govoreći o vrednovanju ženskog rada kod kuće, Matić kaže kako bi ga trebalo vrednovati i kako mnogi poduzetnici imaju supruge koje su kući i jedino tako su se oni mogli realizirati kao poduzetnici.
“Mi žene smo te koje se same trebamo više boriti za svoja prava i položaj, pa i u obitelji”, kaže Gović Penić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!